Bologna i Barcelona zajedno rade na Big Data projektu

Vlasti u oba grada vjeruju da se Big Data može i treba koristiti za poboljšanje gradskog života

Više nije dovoljno temeljiti odluke na administrativnim podacima općinskih baza podataka: postaje potrebno pristupiti i povezati različite izvore, polazeći od načela podataka koje generira zajednica kao opće dobro. Ovo je zaključak do kojeg sve više gradskih vlasti dolazi u potrazi za rješenjima o tome kako poboljšati život u svom okruženju.

Ovog puta su dva grada, Bologna i Barcelona, ​​odlučili učiniti nešto više po tom pitanju i tako je zajedno razvijen projekt „Za suradničko upravljanje podacima zajednice“. Danas, zahvaljujući upotrebi suvremenih tehnologija za obradu velikih podataka i strojnom učenju, sve se može postići ako različiti igrači na terenu dijele sporazum o suradnji i zajednička pravila, u skladu sa zaštitom individualnih prava.

Inicijativa je inspirirana ciljem 11 Agende UN-a do 2030. godine

U Agendi za održivi razvoj do 2030. navodi se da je „Učiniti gradove i zajednice sigurnima, uključivima, otpornima i održivima“ jedan od njegovih 17 ciljeva. To je ujedno bila i inspiracija za ovaj međugradski projekt koji poziva na usvajanje zajedničkog modela upravljanja podacima, na temelju konkretnih studija.

Upravljanje najvažnijim pitanjima u životu grada, od mobilnosti preko pristupačnosti do sigurnosti i uključivosti, sve više zahtijeva mogućnost pristupa podacima koji se nalaze na digitalnim platformama od strane različitih urbanih aktera, javnih i privatnih. To su podaci koji, na primjer, dolaze s javnog Wi-Fi-ja ili se prikupljaju s prometnih čvorišta ili se dobivaju s platformi za upravljanje kratkoročnim iznajmljivanjem i tako dalje, i tako dalje.

Kombinirajući sve to zajedno, s vremenom, može se dobiti pravi portret grada i načina na koji on ‘živi’. Na primjer, jedno od pitanja koje inicijativa postavlja jest: Mogu li gradovi imati vlastiti ritam disanja? To se odnosi na način na koji ljudi i grupe svakodnevno prelaze urbani teritorij, na primjer ujutro odlaze u centar grada, a navečer se vraćaju na periferiju.

Sve gore navedeno, iako je vjerojatno zajedničko za mnoge gradove, može imati svoj vlastiti ritam i obrasce, ovisno o mjestu.

Kako ti podaci mogu utjecati na politiku?

Povijest podataka o “ritmu disanja grada” može pridonijeti izgradnji stalne, suradničke i participativne klime, koja ima za cilj generirati do sada nepoznata očitanja o kretanjima, navikama i društvenoj dinamici zajednice. Tako se utjecaj, u smislu javnih politika, može materijalizirati i postati relevantan za institucije i za kvalitetu života zajednice.

Na primjer, na određenom gradskom trgu u večernjim satima i tijekom dana u određenim terminima koji su detektirani kao najmirniji, komunalna tvrtka može isprazniti kante i sakupljati otpad kada je to zaista potrebno.

To također može utjecati na definiranje radnog vremena muzeja i knjižnica u skladu s navikama korisnika. Brojne su moguće primjene dobivenih podataka.

Pitanje putovanja u “15-minutnom gradu” u ovom svjetlu poprima temeljnu važnost. U razdoblju u kojem smo, zbog pandemije, svjedočili eksploziji rada na daljinu, udoban “životni prostor” opremljen uslugama samo nekoliko minuta od kuće može donijeti dodatnu vrijednost kvaliteti individualnog i obiteljskog života.

Također može pridonijeti obogaćivanju relacijske mreže građana, dopuštajući donositeljima javnih odluka da preoblikuju prostore na temelju potreba. To se ne temelji samo na dobrim namjerama već kao praktično sredstvo za projektiranje sportskih prostora, zelenih površina, centara od kulturnog i društvenog interesa.