“Superblok” kvartovska organizacija Barcelone bilježi pad zagađenja za 25 posto
Izvješće Barcelonine agencije za javno zdravstvo (ASPB) pokazalo je da je gradska shema “superblokova” rezultirala padom razine NO2 u nekim područjima za 25 posto. Ali i da se zagađenje može povećati na okolnim ulicama.
Procjena je provedena u posljednje tri godine u tri od četiri gradska superbloka – Poblenou, Sant Antoni i Horta. Uključivala je ankete sa stanovnicima radi razumijevanja društvenih utjecaja, kao i praćenje kvalitete zraka radi mjerenja koristi za okoliš i zdravlje.
U razgovoru za Cities Today, Laia Palència, viša tehničarka za javno zdravstvo Barcelonine agencije za javno zdravstvo i koautorica izvješća Salut als Carrers (Zdravlje na ulicama), rekla je: „Zagađenje doista utječe na naše zdravlje i ako ga možemo smanjiti, ovo je nešto zaista izvanredno.”
“Za mene je stvaranje javnih prostora u gusto naseljenom gradu poput Barcelone, gdje se ljudi mogu sastajati vani i imati društvene odnose, trenutno jako važno.”
Gradsko vijeće odobrilo je mjeru “Omplim de vida els carrers” (Napunimo ulice životom) u svibnju 2016. Do danas su stvorena četiri “Superillesa” (superblokova). U njima su cijela naselja pretvorena u prioritet pješacima i biciklistima, stvorene su otvorene zelene površine za stanovnike i smanjena ograničenja brzine za automobile na 10 km/h.
Još pet superblokova je trenutno u razvoju, s planovima za spajanje i stvaranje jednog ‘super superbloka’ po cijelom gradu.
Mješoviti rezultati?
Unatoč padu razine NO2 za 25 posto i smanjenju čestica PM10 za 17 posto u superbloku Sant Antoni, u Horti nisu zabilježene značajne promjene, dok se podaci nisu mogli prikupiti na Poblenouu.
Razgovori sa stanovnicima također su otkrili uočeni porast zagađenja na ulicama koje okružuju superblokove zbog povećanja broja automobila. Ali kako grad nije instalirao opremu za mjerenje razina u vanjskim područjima, to nije evidentirano u izvješću.
“[U ovom izvješću] usredotočili smo se na dobrobit, korištenje prostora, zagađenje [unutar superblokova], ali računanje na automobile ili zagađenje [izvan superblokova] nije bilo dostupno“, dodala je Palència.
Stariji stanovnici Poblenoua primijetili su da nisu koristili superblok te misle da je to imalo negativne učinke na njihovu mobilnost i pristup nekim mjestima. Drugi su stanovnici smatrali da je promet, iako se smanjio unutar superbloka, vjerojatno porastao na okolnim ulicama.
U Sant Antoniju su obitelji s djecom rekle da im superblok omogućuje slobodnije kretanje, ali i da je to stvorilo lažni osjećaj sigurnosti jer je na glavnim koridorima još uvijek previše prometa.
U Horti nisu primijećene “nikakve značajne promjene” u zagađenju. Iako je unutar superbloka primijećena niža razina prometa, stanovnici su smatrali da automobili na glavnoj ulici jure velikom brzinom.
Proširenje
Zdravstvena agencija napomenula je da, iako je u izvješću bilo nekih neutralnih i negativnih nalaza, sveukupno zagađenje i buka smanjeni su, prema mjerama zaštite okoliša i povratnim informacijama stanovnika.
Također se predlaže da se “razmotre opsežnije mjere pacifikacije”, kao i “inkluzivni prostori za sve životne dobi”.
U studenom 2020. gradonačelnica Barcelone Ada Colau najavila je veliko proširenje gradske inicijative superblokova, kao dio desetogodišnjeg plana za smanjenje broja automobila na ulicama i smanjenje zagađenja.
Inicijativa koju je osmislio inženjer iz 19. stoljeća Ildefons Cerdà, postala je nacrt za gradove koji žele smanjiti zagađenje, a poboljšati život.
