Amsterdam uvodi obvezni registar za senzore

Privatne tvrtke, istraživačke institucije i vladine organizacije u Amsterdamu su od sada obvezne prijaviti senzore postavljene u javnim prostorima.

Informacije se prikazuju putem internetske karte kako bi stanovnici dobili bolji uvid u to kako, gdje i koji se podaci prikupljaju. I to iz izvora kao što su kamere, senzori kvalitete zraka i prometa, Wi-Fi brojači i pametni jumbo plakati. Karta prikazuje vrstu senzora, vlasnika i obrađuju li se osobni podaci.

U priopćenju grada stoji: “Amsterdam vjeruje da stanovnici imaju pravo znati gdje i kada se podaci prikupljaju. Registar senzora i obveza izvješćivanja pomažu u stvaranju svijesti. To je jedna od 18 akcija iz Amsterdamske podatkovne strategije.”

Zahtjev se odnosi na nove senzore i one koji su već instalirani u gradu, uključujući i mobilne senzore.

Do sada su u registar uvršteni samo senzori iz Grada Amsterdama. Sada se drugi vlasnici pozivaju da prijave svoje senzore i imaju rok do 1. lipnja 2022. prije poduzimanja mjera od strane gradske vlasti.

Ako nema odgovora ni nakon upozorenja, grad može ukloniti senzor o trošku vlasnika, poručuju iz grada.

Obveza prijave senzora dio je ažurirane regulative koju je nedavno donijelo Gradsko vijeće.

Privatni senzori, kao što su pametna video zvona na vratima i slično, i senzori za “istragu i javni red” izuzeti su od zahtjeva za obavještavanje. Ovo posljednje uključuje policijske kamere, na primjer.

Glasnogovornik Grada Amsterdama rekao je: “Transparentnost o lokaciji tih senzora mogla bi snažno utjecati na glavnu svrhu senzora. U ovim specifičnim slučajevima – i za ove specifične senzore – važnost transparentnosti ne nadmašuje važnost interesa istrage i progona kaznenih djela.”

AI i Public Eye

Prošle godine, Helsinki i Amsterdam su bili prvi gradovi koji su pokrenuli registre umjetne inteligencije (AI) s pojedinostima o korištenim sustavima umjetne inteligencije. Uključujući na taj način informacije o skupovima podataka, obradi podataka i imaju li alati ljudski nadzor. Djelomično nadahnut time, sličan nacionalni sustav uskoro će biti pilotiran u Velikoj Britaniji.

Uz zadrugu za dizajn pametnih gradova Tapp, Amsterdam je također razvio vlastitu tehnologiju praćenja gužve usmjerenu na privatnost, koja je stavljena na raspolaganje kao otvoreni izvor za druge gradove – a u budućnosti i tvrtke – za besplatno korištenje.

“Gradu je vrlo teško odrediti kako je privatnost osigurana ako ne znate kako tehnologija koja stoji izatoga funkcionira“, rekao je nedavno za Boen Groothoff, voditelj projekta za pametnu mobilnost u Glavnom tehnološkom uredu Grada Amsterdama. “Dakle, kada ga sami razvijate, imate više kontrole da su etika i privatnost osigurani.”

Informacije su prikazane ispod svake Public Eye kamere kako bi se objasnilo o čemu se u tom pilot projektu radi.

Nadalje, kroz projekt Shuttercam s Amsterdamskim institutom za napredna metropolitanska rješenja, grad eksperimentira s kamerama s kapcima koji se otvaraju i zatvaraju kako bi pokazali ljudima kada su senzori aktivni.

U Marineterrein Amsterdam Living Lab pilotiraju se tri prototipne kamere. Jedna ima zatvarač koji radi prema zadanom vremenskom rasporedu, druga koju stanovnici mogu privremeno ‘isključiti’ i treća koja se mora ručno navijati jednom tjedno kao fizičku barijeru koja će grad učiniti svjesnijim je li potrebno da kamere budu uključene neograničeno.