PRIMJER ŠVEDSKE – Ovako se radi energetska obnova u državama EU

U Švedskoj ne postoji dobna granica prema kojoj se zgrade mogu smatrati kulturno povijesno vrijednim. A sve zgrade koje su sagrađene do 1920. smatraju osobito vrijednima.
Prilikom izrade Programa energetske obnove zgrada koje imaju status kulturnog dobra za razdoblje do 2030. godine, o čemu možete pročitati OVDJE, istražena su i analizirana iskustva zemalja u povećanju energetske učinkovitosti u zgradama koje imaju status kulturnog dobra ili kroz drugu klasifikaciju pripadaju u fond kulturne graditeljske baštine i tradicionalnih zgrada.
Slijedi primjer Švedske
U Švedskoj je prepoznato da su povijesno vrijedne građevine i urbane cjeline važna podskupina postojećeg građevinskog fonda te da je potrebno sagledati i iskoristiti njihove mogućnosti za postizanje učinkovite uporabe energije uzimajući u obzir aspekte njihovog očuvanja i razvoja.
Udio građevinskog fonda izgrađenog prije 1945. godine:
- troši oko 20 posto sve utrošene energije u portfelju državne imovine nekretnina.
Prema švedskim građevnim pravilima pojam kulturne vrijednosti koristi se kao skupni pojam za:
- građevinske
- tehničke
- povijesne
- kulturno-povijesne
- okolišne
- umjetničke
- arhitektonske vrijednosti
Za većinu građevina iz razdoblja prije širenja razvoja 1920-ih može se pretpostaviti da su osobito vrijedne.
Uštedi i sačuvaj
Međutim, ne postoji dobna granica prema kojoj se zgrade mogu smatrati kulturno povijesno vrijednim.
Švedska energetska agencija (Energimyndigheten) pokrenula je program ‘Uštedi i sačuvaj’ (‘Spara och bevara‘) koji je fokusiran na kulturno vrijedne građevine svih vrsta i dobnih skupina. Svrha ovog programa je provesti sveobuhvatno ulaganje u interdisciplinarna istraživanja i razvoj o korištenju energije u kulturno vrijednim zgradama.
Program može podržati istraživačke, inovacijske i demonstracijske projekte kao i aktivnosti usmjerene na povećanje iskorištavanja, komercijalizacije i internacionalizacije.
Tri etape financiranja
Dugoročna vizija programa je da prilikom obnove navedenih zgrada budu na raspolaganju stručnost, znanje i provjerena rješenja kako bi svi dionici mogli integrirati energetsku učinkovitost i očuvanje kulturnih vrijednosti u obnovu, održavanje i razvoj kulturno vrijednih građevina.
Švedska energetska agencija izdvojila je za financiranje programa kroz tri etape ukupno 120 milijuna švedskih kruna a za četvrtu koja je planirana za 2019-2024 planira izdvojiti 50 milijuna švedskih kruna.
Osnovni izazov programa je smanjiti potrošnju energije i emisiju CO2 bez neprihvatljivih učinaka na kulturne vrijednosti ovih zgrada. Ovaj program podržava i uključivanje restauracije u obliku obnove i rekonstrukcije.
Izvor: zgradonačelnik.hr





