Drevni čempres u Čileu mogao bi biti najstarije stablo na svijetu sa preko 5000 godina

Godine 1993. panj čempresa u Čileu potvrđen je brojenjem prstenova drveta starim 3.622 godine – pokazujući sposobnost ovih spororastućih rođaka sekvoje da izdrže stoljećima na životu.
Međutim, jedan drugi znanstvenik nedavno je otkrio da bi drvo, poznato kao “tisućljetni čempres” ili “pradjed”, moglo biti staro više od 5000 godina – što bi ga činilo najstarijim stablom na Zemlji za gotovo pola tisućljeća.
Znanost odavno zna da je Alerce Milenario star, ali je jedan čovjek posebno znao da su procjene vjerojatno bile krive, budući da uređaji za bušenje koji se koriste za vađenje drva potrebnog za brojanje prstenova ne idu dovoljno duboko u četiri metra debelo deblo ovog stabla patagonskog čempresa (Fitzroya cupressoides).
80% šanse da je drvo starije od 5.000 godina

Dr. Jonathan Barichivich, čileanski znanstvenik iz Laboratorija za klimatske i okolišne znanosti u Parizu, uzeo je uzorak jezgre stabla, koje se nalazi u Nacionalnom parku Alerce Costero, i koristio kombinaciju računalne simulacije i slučajnog odabira kako bi stvorio različite scenarije rasta stabla na temelju obrazaca rasta i klimatskim podacima.
“Ova metoda nam govori da nam 80% svih mogućih putanja rasta daje starost ovog živog stabla veću od 5000 godina”, rekao je Barichivich. “Postoji samo 20% šanse da je stablo mlađe.”
Patagonian cypress in Chile’s Alerce Costero national park may be the world’s oldest tree. 4-metre-thick trunk Alerce Milenario could be up to 5,484 years old—Fitzroya cupressoides is a conifer that belongs to the same family as giant sequoias and redwoodshttps://t.co/Nk5XSGT4X1pic.twitter.com/H0wjTd9SM9
— Alfons López Tena 🦇 (@alfonslopeztena) May 26, 2022
To bi ga učinilo najstarijim pojedinačnim stablom za nekoliko stotina godina, nadmašivši 4.853 godine staro čekinjasto drvo u Nacionalnom parku Great Basin u Nevadi pod nazivom Methuselah.
Staro drveće iznimno je važno za šumske ekosustave
Čempresi mogu živjeti jako dugo, a šesto najstarije stablo na svijetu je ćelavi čempres pronađen u Velikoj mračnoj močvari Južne Karoline.
Staro drveće iznimno je važno za šumske ekosustave, ali drevna stabla poput Alercea Milenarija još su važnija.
Njihovo sjeme sadrži DIY priručnik za prilagodbu i preživljavanje svih vrsta katastrofa i teških uvjeta, sve sadržano u genetskom kodu. Znanstvenici su nedavno pokazali kako je broj drevnih stabala unutar ekosustava u izravnoj korelaciji s njegovom otpornošću – što ih čini doista vrijednima.





