Atlas koji prikazuje kako gradovi diljem svijeta koriste AI
Novi online ‘atlas’ detaljno opisuje urbane projekte umjetne inteligencije (AI) diljem svijeta, s fokusom na usklađivanje s etičkim načelima.
Pokrenuo ga je Globalni opservatorij za urbanu umjetnu inteligenciju, koji je inicijativa Koalicije gradova za digitalna prava i koju vode CIDOB – Barcelonski centar za međunarodne poslove, te gradovi Barcelona, London i Amsterdam.
Programi imaju za cilj pomoći gradovima da implementiraju AI učinkovito i etično kroz okvire i primjere projekata, politika i strategija iz stvarnog svijeta.
AI na djelu
Atlas urbane umjetne inteligencije do sada uključuje 106 inicijativa u 36 gradova, a gradovi su pozvani da podnesu svoje.
Gradovi i projekti koji koriste AI uključuju ne primjer Los Angeles za bolje razumijevanje kvalitete zraka, London u Kanadi za predviđanje vjerojatnosti da pojedinci postanu beskućnici i chatbot iz Buenos Airesa.
Osim pružanja informacija o pojedinačnim projektima, mapiranje ima za cilj pratiti kako se upotreba umjetne inteligencije u gradovima razvija tijekom vremena.
Inicijative dodane u Atlas moraju sadržavati odredbe o poštivanju i održavanju jednog ili više etičkih načela definiranih od strane Globalnog opservatorija za urbanu umjetnu inteligenciju koja se odnose na:
- pravednost i nediskriminaciju;
- transparentnost i otvorenost;
- sigurnost i kibernetička sigurnost;
- zaštitu privatnosti;
- održivost;
- odgovornost.
Milou Jansen, koordinator Koalicije gradova za digitalna prava i voditelj tima za digitalna prava grada Amsterdama, rekao je: „AI stvaramo, oblikujemo i koristimo svaki dan, ne događa se prirodno. Oblikuje se na temelju vrijednosti, vizija i narativa koje držimo, dijelimo i izražavamo zajedno. Načela Koalicije gradova za digitalna prava naglašavaju da tehnologija prije svega treba raditi za ljude, javno dobro i demokratske vrijednosti koje držimo.”
AI postaje punoljetan
Osamdeset posto inicijativa mapiranih u Atlasu su projekti, 15 posto su politike i pet posto su strategije.
“Ovo je nešto što se događa i na drugim poljima“, rekla je Marta Galceran, znanstvena suradnica s Programom globalnih gradova pri CIDOB-u, govoreći na događaju prošlog tjedna.
„Počinjemo s projektima, počinjemo s inicijativama koje su možda nepovezane, razvijaju ih različiti odjeli unutar gradskih institucija, ali to na kraju postaje nešto više institucionalno [i] više politički prioritet za gradsko vijeće, i može na kraju postati strategija.”
New York i Barcelona primjeri su gradova koji su objavili strategije umjetne inteligencije
Amsterdam i Helsinki bili su pioniri u registrima umjetne inteligencije koje sada usvajaju i drugi, a gradovi poput Amsterdama i Barcelone koriste klauzule o nabavi kako bi osigurali da svi inteligentni sustavi uključeni u gradske natječaje poštuju prava ljudi.
Mijenjanje slike
Što se tiče drugih preliminarnih zaključaka iz Atlasa, Galceran je rekao da se većina projekata umjetne inteligencije s etičkim objektivom razvija u Europi i središnjoj Aziji, kao i neki u Sjevernoj Americi.
Većina projekata navedenih u Atlasu odnosi se na upravljanje i urbane usluge, zatim socijalne usluge, mobilnost, okoliš i urbano planiranje. Drugi se fokusiraju na sigurnost i otpornost te na ekonomiju.
“Ovo je današnja slika. Da vidimo kako će se to razvijati u budućnosti,” rekla je Galceran, dodajući da očekuje da će mobilnost i pitanja okoliša biti rastuća područja za AI.
Otprilike trećina inicijativa navedenih u Atlasu je u fazi provedbe ili je u potpunosti provedena.
“Ovo nije samo pusta želja… postoje projekti koji funkcioniraju i većina njih funkcionira prilično dobro“, komentirao je Galceran.
