Dronovi bi mogli ponovno ozeleniti slovenski Kras nakon nedavnih katastrofalnih šumskih požara
Leteći strojevi će raspršivati kuglice sjemena kako bi pokušali spasiti tanko i osjetljivo tlo od erozije u jesen
Ljetna suša i šumski požari oštetili su više od tri tisuće hektara slovenskog Krasa. Kao odgovor, lokalna ekološka građanska inicijativa (Ekoci) podnijela je Ministarstvu poljoprivrede prijedlog ozelenjavanja područja uz pomoć dronova koji bi raspršivali kuglice sjemena. O ovim i ovakvim dronovima, već smo pisali na portalu.
Čini se da se ideja svidjela Ministarstvu jer su aktivisti izvijestili da je prijedlog proslijeđen Agenciji za šumarstvo kako bi ga uvrstila u svoje planove sanacije.
Korištenje leteće tehnologije ovdje bi bilo ključno zbog nekoliko čimbenika. S jedne strane je nepristupačnost terena za ljudske intervencije. S druge strane, postoji i potreba pravodobnog djelovanja na očuvanju osjetljivog sloja tla u regiji.
Gašenje požara se vrši s neba, pa zašto ne i pošumiti s neba?
Vrijeme je ključno u ovoj operaciji jer nakon što su požari izgorjeli raslinje, tlo na Krasu je ostalo izloženo. I za razliku od drugih mjesta, dopustiti da ostane golo može se pokazati riskantnim i opasnim.
“Ako imamo vjetrovitu jesen s jakom burom ili jakim nevremenom s pljuskovima, svu ovu zemlju će odnijeti i onda će nam ostati samo kamen“, upozorio je Matjaž Levičar, permakulturni šumograditelj koji je sudjelovao u ozelenjavanju degradiranih površina. u Kambodži, a prenosi TheMayor.
Bilo bi preporučljivo uhvatiti ovu jesensku kišu, a zadali smo si rok da dobijemo odgovor do kraja kolovoza, kazala je za RTV SLO Irena Rotar, predsjednica inicijative Ekoci.
Ideja stručnjaka je da se žitarice, poput heljde i prosa, prvo sade dronovima ili helikopterima
Ove biljke mogu ubrzati proces ozelenjavanja jer se brzo ukorijenjuju i zadržavaju tlo i vlagu kad pada kiša. Nakon toga se grmlje i drveće mogu sigurno ponovno saditi.
Sada je zemlja ionako prevruća za ručnu sadnju presadnica i one bi samo propale.
Slovenski Kras je poznat po svojoj stjenovitoj i pećinskoj topografiji i nalazi se na privremenom popisu mjesta svjetske baštine UNESCO-a.
