Gladsaxe: Jedan od prvih danskih gradova koji je mapirao bacanje hrane
Jeste li znali da neiskorištena hrana čini 8-10 posto globalne emisije CO2?
Gladsaxe je mali danski gradić od oko 68 tisuća stanovnika. No, nedavna analiza pokazuje da samo u tom gradu svake godine u smeću završi oko 11.500 tona hrane – hrane koja se mogla pojesti. Ovaj organski otpad također čini 10 posto gradske emisije CO2.
Lokalne vlasti, međutim, vode računa o tom utjecaju te su povodom Svjetskog dana bacanja hrane (29. rujna) otkrile da njihov uvid proizlaze iz mapiranja otpada od hrane. To ga čini jednim od prvih danskih gradova koji je primijenio ovu metodologiju praćenja kako i gdje se zloupotrebljavaju izvori hrane.
Privatni sektor mora se uključiti u tu priču
Polazna vrijednost pokazuje da vlastite institucije grada čine relativno mali udio ukupnog otpada od hrane. Samo otprilike 2 posto otpada od hrane nastaje u gradskim kuhinjama kao što su vrtići i domovi za njegu, dok trgovina na malo i kućanstva čine 62 posto odnosno 26 posto ukupnog otpada od hrane. Menze poduzeća čine 7 posto, a restorani i kafići još 2 posto.
Analiza također pokazuje da se u gradskim kuhinjama i menzama poduzeća daleko najveći otpad od hrane događa izvan kuhinje – odnosno tijekom posluživanja ili s tanjura na kojima se hrana ne jede. Samo 10-20 posto otpada od hrane nastane u kuhinji.
To su neki zanimljivi i razotkrivajući podaci koji stavljaju objektiv na krajolik rasipanja hrane u zajednici i pokazuju kako se svi jednako ne slažu s porukom ili čak idejom o bacanju hrane.
Zašto je mapiranje otpada od hrane korisno?
Općina Gladsaxe, zajedno s lokalnim poduzetnikom FoodOp i poslovnim partnerstvom Gladsaxe Erhvervsby, provela je niz mjera u svim općinskim centrima za skrb, velikom broju dječjih ustanova i kantina poduzeća.
Uz pomoć elektroničkih vaga za bacanje hrane i CO2-friendly planiranja jelovnika, uspjeli su značajno smanjiti bacanje hrane. Napori su rezultirali smanjenjima između 27 i 40 posto.
„U Gladsaxeu imamo cilj prepoloviti bacanje hrane do 2030. i stoga smo sada stvorili polaznu liniju kako bismo mogli pratiti razvoj i znati gdje je bacanje hrane najveće. Konkretno, sada znamo da do 2030. moramo smanjiti bacanje hrane za gotovo šest tona kako bismo prepolovili bacanje hrane i da nije dovoljno pogledati naše gradske kuhinje. Zato već blisko surađujemo s građanima i poduzećima kako bismo se riješili bacanja hrane,” objašnjava voditeljica programa Signe Sloth Hansen, prenosi TheMayor.
Smanjenja nisu dobra samo za klimu, već su rezultirala i velikim uštedama u kratkom vremenu. Na primjer, Kildegården Genoptræningscenter (sportski centar) tako je ostvario uštedu od 6.000 DKK (oko 800 eura) mjesečno u kupnji sirovina, koje se mogu koristiti za kvalitetnije sirovine.
