Finska je testirala autocestu kao stazu za slijetanje mlaznih aviona
Takva vrsta vojne vježbe nije isprobana desetljećima u nordijskoj zemlji
Prošli tjedan, stanovnici lokalne samouprave Joutsa u središnjoj Finskoj, okupili su se kako bi gledali kako vojni avioni vježbaju polijetanje i slijetanje na autocesti koja povezuje grad s glavnim gradom Helsinkijem. Cesta tako pet dana zaredom nije bila dostupna za redovnu namjenu, već je postala pozornica vojnih vježbi koje se nisu prakticirale desetljećima.
Ova nordijska zemlja, zapravo, ima desetak sličnih rezervnih uzletno-sletnih staza dizajniranih za ratnu uporabu u slučaju da obične vojne zračne luke budu blokirane ili uništene. Opcija cesta kao staza za slijetanje daje Finskom ratnom zrakoplovstvu mogućnost brzog i fleksibilnog raspršivanja zrakoplova u različite dijelove zemlje. Na primjer, kada je potrebno podržati mornaricu.
Nadolazeće članstvo u NATO-u, još se radi na tome…
Vježba je bila korisna ne samo za pilote mlažnjaka, već i za osoblje na zemlji, koje je vježbalo takozvano “hot refuelling” – punjenje zrakoplova dok motori rade.
Pukovnik Vesa Mantyla, šef finskih zračnih snaga, objasnio je da se ceste održavaju u dobrom stanju tako da se lako mogu pretvoriti u piste za slijetanje.
“Prijetnja od Rusije ili djelovanje Rusije s krstarećim projektilima i balističkim projektilima (u Ukrajini) dokazuje da je koncept raspršenih operacija ispravan“, rekao je za Reuters, prenosi TheMayor.
Nakon ruske invazije na Ukrajinu, i Finska i Švedska (prethodno neutralne) su brzo zatražile članstvo u NATO vojnom savezu. Njihovi su zahtjevi odobreni nakon što su se dvije zemlje obvezale riješiti neke od zabrinutosti Turske u vezi s kurdskim nacionalističkim organizacijama. Protokol o pristupanju potpisan je 5. srpnja.
Do sada je 28 od 30 članica NATO-a ratificiralo pristupanje dviju zemalja, a ostale su još samo Mađarska i Turska. Međutim, koliko će tim zemljama trebati da ratificiraju sporazum i finaliziraju pristupni proces, još uvijek se nagađa.
