Šveđanin Svante Pääbo dobio Nobelovu nagradu za medicinu i fiziologiju a surađivao je i sa našim znanstvenicima

Gospodin Pääbo je na svom projektu surađivao i s hrvatskim znanstvenicima
Dobitnik ovogodišnje Nobelove nagrade za medicinu i fiziologiju je Šveđanin Svante Pääbo za rad na genomima izumrlih hominida te za istraživanja o ljudskoj evoluciji, objavila je u ponedjeljak u Stockholmu Nobelova skupština.
Sekvencirao je genom neandertalca
Pääbo je sekvencirao genom neandertalca i otkrio tzv. Denisovskog čovjeka, dosad nepoznatu podvrstu Homo sapiensa koja je živjela u doba paleolitika. Njegov rad objašnjava genomske promjene koje čine razliku između ljudi i njihovih bliskih srodnika.
Pääbo je, inače, projekt otkrivanja čitavog neandertalskog genoma dovršio 2010., a proveo ga je i u suradnji s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti (HAZU). Taj švedski antropolog i genetičar i jedan od osnivača paleogenetike dopisni je član HAZU-a. Svojim je znanstvenim radom dobro poznat i znanstvenoj zajednici i široj javnosti kao utemeljitelj novoga znanstvenog područja – molekularne arheologije – i kao jedan od najutjecajnijih svjetskih znanstvenika s područja evolucijske genetike čovjeka, navodi o njemu HAZU. Sudjelovao je i u radu stručnih skupova u Hrvatskoj.
‘Postigao nešto naizgled nemoguće’
Metode izdvajanja i analize DNK iz paleontoloških i arheoloških ostataka koje je uveo u znanstvena istraživanja danas su međunarodni standard u tome području znanosti, navodi HAZU, a njegove metode omogućile su analiziranje čitavih genoma iz izumrlih organizama.
“Čovječanstvo je uvijek zanimalo vlastito porijeklo. Otkuda potječemo i u kakvim smo odnosima s onima prije nas? Što nas – Homo sapiense razlikuje od drugih hominida? Svojim pionirskim istraživanjem Svante Pääbo postigao je nešto naizgled nemoguće – sekvenciranje genoma neandertalca, izumrlog rođaka današnjih ljudi”, objavila je Nobelova skupština u ponedjeljak.
“Njegovo je i senzacionalno otkriće ranije nepoznatog hominida Denisova. Pääbo je također otkrio da se genetski transfer dogodio s tih izumrlih hominida na homo sapiensa nakon migracije iz Afrike prije oko 70.000 godina”, navela je skupština koja ističe da taj je drevni prijenos gena na današnje ljude važan danas i za fiziologiju primjerice u proučavanju toga kako naš imunosni sustav reagira na infekcije.
Više potražite na telegram.hr





