Četiri od pet gradova suočilo se sa ‘značajnim klimatskim opasnostima’ u 2022
Osamdeset posto gradova u svijetu suočilo se s barem jednom ‘značajnom klimatskom opasnošću’ u 2022., prema novom izvješću neprofitne organizacije CDP
Organizacija koja vodi globalni sustav ispitivanja okoliša ispitala je 998 gradova za potrebe ovog izvješća.
Utvrđeno je da su četiri od pet gradova iskusila barem jednu od niza opasnosti u 2022., uključujući ekstremne vrućine (46 posto), obilne kiše (36 posto), sušu (35 posto) i urbane poplave (33 posto).
Pristup usmjeren na ljude važan čimbenik u smanjenju rizika
“Od najsmrtonosnijih poplava u povijesti Pakistana do najgore suše diljem europskog kontinenta u pet stoljeća, 2022. bila je još jedna razorna godina za klimatske promjene”, rekla je Maia Kutner, privremena globalna direktorica, gradovi, države i regije pri CDP-u.
“Svaki dan, diljem svijeta, čujemo rutinske izraze poput ‘bez presedana’, ‘najgori ikada’ ili ‘prvi put u povijesti’ koji malo govore o zapanjujućem utjecaju rasta temperature na planetu i njegovim ljudima.
“Budući da u njima živi više od polovice svjetske populacije, gradovi se nalaze na prvoj crti klimatskih promjena. Oni često predvode klimatske akcije, izvještavaju o podacima, postavljaju znanstveno utemeljene ciljeve i donose hrabre planove za ublažavanje i prilagodbu.”
Mreža za urbanu održivost ICLEI također je pridonijela izvješću, koje ističe kako je pristup usmjeren na ljude važan čimbenik u smanjenju rizika.
Koji gradovi imaju bolje rezultate?
Prema CDP-u, gradovi koji surađuju s građanima i stavljaju ih u središte svojih klimatskih politika izvješćuju o boljim rezultatima za javno zdravlje, društvenu integraciju, gospodarstvo i okoliš.
Gotovo dvije trećine ispitanih gradova (63 posto) poduzimaju barem jednu klimatsku akciju usmjerenu na ljude, kao što su: razmatranje ranjive populacije, sigurnosti vode ili prirode u njihovoj procjeni klimatskih rizika; imati cilj prilagodbe koji se odnosi na energetsko siromaštvo, promet, otpad, vodu, korištenje zemljišta, hranu ili kvalitetu zraka; te uključivanje civilnog društva, uključujući građane, ranjive skupine i nevladine organizacije, u planiranje klimatskih akcija.
Gotovo polovica (45 posto) ispitanih gradova uključuje civilno društvo u svoje klimatsko akcijsko planiranje, dok gotovo dvije petine (39 posto) uzima u obzir ranjivo stanovništvo u svojim procjenama rizika.
“Stavljanje ljudi u središte klimatskih akcija, od planiranja do provedbe, poboljšava živote”, dodao je Kutner.
„Otključava društvene, ekonomske i ekološke koristi, unapređuje pravednost i uključenost te osigurava pravedan prijelaz na gospodarstvo s niskom razinom ugljika.
“Gradovi koji prepoznaju ranjive skupine, surađuju s njima i razumiju njihove potrebe za isporukom pravičnih strategija prilagodbe vide jasne prednosti i stvaraju održivu budućnost za ljude i planet.“
