Splitski Institut kreće u sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada

Splitski Institut kreće u sustavno prikupljanje podataka o sastavu i količinama morskog otpada
Izvor: Unsplash

To je jedna od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima

Morski otpad je sve veći globalni problem i jedna od najbrže rastućih prijetnji morskim ekosustavima. Premda je problematika morskog otpada u hrvatskom dijelu Jadrana prisutna dulje vremena, naše su spoznaje o tome još uvijek prilično oskudne. Stoga je Institut za oceanografiju i ribarstvo iz Splita razvio platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama.

Uključivanje udruga civilnog društva ima veliki potencijal u uklanjanju morskog otpada

U morskom se okolišu otpad pojavljuje kao plutajući na površini mora, u vodenom stupcu, na morskom dnu, te naplavljen na obali. Najveći udio morskog otpada čini plastika (70-90%), koja može plutati dulje razdoblje i tako dospjeti daleko od mjesta unosa. S vremenom plutajući predmeti postupno obrastaju morskim organizmima i lagano tonu ka dnu gdje se nakupljaju na određenim područjima. Gotovo 70% otpada koji dospije s kopna završi na morskom dnu.

Uključivanje udruga civilnog društva ima veliki potencijal u uklanjanju morskog otpada, kao i podizanju razine ekološke osviještenosti šire javnosti. Uzevši u obzir masovnost ekoloških akcija čišćenja koje se redovito provode svake godine na našoj obali i plitkom podmorju, još se više ističe potreba za usklađenim, organiziranim i sustavnim prikupljanjem i pohranom podataka o količinama i sastavu morskog otpada.

Postoji opravdana potreba za povezivanjem i umrežavanjem udruga civilnog društva, znanstvenih institucija i javnog sektora na zajedničkoj platformi za objavu provedenih ekoloških akcija kao i podataka o količinama prikupljenog otpada u svrhu organizirane provedbe ovih hvalevrijednih akcija kako bi se u potpunosti mogao ostvariti njihov potencijal – kazao je dr.sc. Pero Tutman, znanstveni savjetnik Instituta za oceanografiju i ribarstvo.

Dosadašnji podaci znanstvenih istraživanja o njegovoj količini, rasprostranjenosti i sastavu su malobrojni, te kao takvi nedovoljni za donošenje sustavnih zaključaka o izvorima otpada i trendovima – dodao je.

U tu svrhu djelatnici Instituta za oceanografiju i ribarstvo iz Splita razvili su platformu za unos i objedinjeno prikupljanje podataka o provedenim ekološkim akcijama čišćenja plaža i ronilačkim akcijama kao i prikupljenim količinama morskog otpada. Nalazi se na sljedećoj poveznici: https://vrtlac.izor.hr/ords/apopub/pocetna.

Više informacija o ovoj temi potražite na dalmatinskiportal.hr