NEOBIČNO: Australska vlada ograničila je rad vjetroelektrana zbog papiga

NEOBIČNO: Australska vlada ograničila je rad vjetroelektrana zbog papiga
Neophema chrysogaster, narančasta papiga, Izvor: Olena Shmahalo, Unsplash

Vjetroelektrane mogu imati vrlo negativne učinke na ptice, od uništavanja njihovih staništa i prisiljavanja na migraciju do njihovog ubijanja, ali vlade u različitim zemljama različito se nose s tim posljedicama.

Australske vlasti u slučaju projekta snage 900 megavata (MW) na otoku Robbins kod otoka Tasmanije nisu imale dileme: dale su suglasnost za gradnju, ali samo ako ne bude u funkciji tijekom seobe narančastih papiga.

Čitajući odluku Uprave za zaštitu okoliša Tasmanije, mnogi su se odmah sjetili slučaja iz SAD-a, iz travnja ove godine, gdje zaštita ptica kao da nije bila u prvom planu. Zbog toga je, nakon tužbi, sud morao kazniti investitora jer su njegove vjetroelektrane tijekom osam godina rada ubile najmanje 150 orlova. Investitoru je također sud naložio zaustavljanje propelera kada postoji velika vjerojatnost da će biti prisutni orlovi.

Razvoj obnovljivih izvora energije mora biti održiv kako bi ostvario svoj puni smisao

U situaciji kada se očekuje velika ekspanzija izgradnje vjetroelektrana, jer je to jedno od rješenja za smanjenje korištenja fosilnih goriva, pronalaženje ravnoteže sa zaštitom okoliša bit će od ključne važnosti jer razvoj obnovljivih izvora energije mora biti održiv kako bi ostvario svoj puni smisao. U tom smjeru idu i posljednje aukcije za vjetroelektrane u Europi, više vrednujući zaštitu bioraznolikosti nego financijske ponude investitora.

Elektrana sa 122 vjetrogeneratora u Australiji još nije dobila sve potrebne dozvole, a moguće je da će se investitor žaliti na odluku Uprave za zaštitu okoliša Tasmanije.

Vijest s papigama stiže iz Australije, zemlje koja nije poznata kao veliki pobornik obnovljivih izvora energije, ali ne zbog zaštite okoliša, već iz sasvim drugih razloga – dobrim dijelom jer je veliki proizvođač i izvoznik ugljena.

Australska vlada prethodno je proglasila narančastu papigu (Neophema chrysogaster) kritično ugroženom (sljedeća razina ugroženosti je istrebljenje u divljini i istrebljenje), pa je njezina zaštita jedan od uvjeta koji se mora ispuniti da bi se dobilo odobrenje za izgradnja vjetroelektrane.

Neophema chrysogaster, narančasta papiga, Izvor: Olena Shmahalo, Unsplash

U izvješću o procjeni okoliša Tasmanijske uprave za zaštitu okoliša za Robins Island Renewable Energy Park stoji da su oni spremni odobriti ovu investiciju sve dok može zaštititi navedenu vrstu papiga.

Osim ako Uprava pismeno ne odobri drugačije, svi vjetrogeneratori moraju biti isključeni u razdoblju migracije papiga – od 1. ožujka do 31. svibnja te od 15. rujna do 15. studenoga, navodi se u dokumentu EPA-e, prenose mediji.

Papige se gnijezde u Tasmaniji, a zimu provode na južnim obalama kopnene Australije.

ACEN Australija: potpuno neočekivano

Investitori uvjete za izgradnju vjetroparka smatraju potpuno neočekivanim, ali još nisu odlučili što dalje.

David Paulington, direktor ACEN Australia, rekao je da je vrlo uzbuđen što je projekt odobren, da je petomjesečno gašenje tijekom godine potpuno neočekivano, prenosi ABC News.

Istaknuo je kako vjetroelektrane nisu toliko isplativ posao da bi mogle biti isplative ako rade pola godine. To bi im, rekao je, bilo problematično, pa će tvrtka morati razmotriti svoje mogućnosti za daljnje korake.

Inače, iako je najbolja mjera za sprječavanje utjecaja vjetroelektrana na ptice i šišmiše ne graditi ih na mjestima gdje ih ima puno ili im predstavljaju stalne putove kretanja, investitori koriste druge mjere zaštite ptica, kao npr. drugačiji bolji ili zvučni signali.

Kazna za ubojstvo 150 orlova iznosi osam milijuna dolara

Spomenuti slučaj iz SAD-a odnosi se na tvrtku ESI Energy, koja je tvrtka kćer jedne od najvećih kompanija u sektoru zelene energije u našoj zemlji – NextEra Energy. Na sudu je priznala krivnju, te je morala platiti kaznu od osam milijuna dolara, s tim da je osuđena i na pet godina uvjetne kazne.

Tvrtka se obvezala uložiti 27 milijuna dolara u zaštitu ptica u sljedećih pet godina, kao i isključiti vjetroturbine kada postoji vjerojatnost da će orlovi tamo letjeti. A ako orlovi ipak umru, ESI Energy će morati platiti 29.623 dolara za svaku njihovu smrt.

Više informacija potražite na balkangreenenergynews.com