Europski plan za borbu protiv raka: pregled borbe protiv raka po zemljama

Uoči 4. veljače, Svjetskog dana borbe protiv raka, a u okviru Europskog registra nejednakosti u području raka, Komisija i Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) jučer su predstavile prvi pregled borbe protiv raka po zemljama, za sve države članice EU-a te za Norvešku i Island.

Podaci po zemljama pokazuju da su države članice EU-a u 2018. potrošile veliki iznos, gotovo 170 milijardi eura, na skrb za oboljele od raka. Drugi je važan zaključak da je rak pluća i dalje uvjerljivo najčešći uzrok smrti od raka. U pogledu stope smrtnosti od raka postoje međutim velike razlike, i među državama članicama EU-a i unutar njih.

To se dijelom može objasniti razlikama u izloženosti čimbenicima rizika za obolijevanje, ali i razlikama u kapacitetima zdravstvenih sustava za osiguravanje pravodobne i besplatne rane dijagnoze te kvalitetnog liječenja i skrbi za oboljele. Podaci pokazuju da identifikacija problemâ i dijeljenje najboljih praksi mogu pomoći državama članicama u nastojanju da se te razlike smanje.

Pregled će biti predstavljen na konferenciji na visokoj razini u okviru europskog plana za borbu protiv raka: „Konferencija o raku – Jednakost, izvrsnost i inovacija: moderna skrb za oboljele od raka za sve”, koju suorganiziraju Komisija i švedsko predsjedništvo Vijeća Europske unije.

Ostali zaključci pregleda borbe protiv raka po zemljama

U pregledu se ističu i druge važne činjenice:

• Rak je krivac za 26 % izgubljenih života u EU-u, tj. drugi je po važnosti uzrok smrti u EU, nakon kardiovaskularnih bolesti.
• Smrtnost je u nekim zemljama gotovo dvostruko veća nego u drugima, a postoje velike razlike u smrtnosti od raka i među spolovima.
• Razlike u smrtnosti od raka povezane su i sa socioekonomskim nejednakostima. Takve se razlike dijelom mogu objasniti razlikama u izloženosti čimbenicima rizika kao što su pušenje, pretilost, štetna konzumacija alkohola ili onečišćenje zraka. Čimbenici rizika ukupno su uglavnom češći među muškarcima te u skupini niskoobrazovanih i osoba s nižim primanjima.
• Različiti su i izazovi s kojima se zemlje EU-a suočavaju u pružanju visokokvalitetne skrbi za oboljele od raka. Neke su zemlje dobro opremljene, ali nemaju dovoljno kvalificiranog zdravstvenog osoblja, a druge imaju mnogo kvalificiranih liječnika, ali im nedostaje oprema, na primjer za liječenje zračenjem.
• Rashodi za prevenciju posljednjih su se godina povećali, ali i dalje je riječ o samo 3,4 % ukupnih rashoda za zdravstvo.
•  

Mjere za borbu protiv nejednakosti na razini EU-a

Komisija je u rekordnom vremenu već provela mnoge mjere iz europskog plana za borbu protiv raka. Nedavno, 23. siječnja, Komisija je službeno pokrenula europsku inicijativu za slikovne pretrage raka kako bi zdravstvenim radnicima, istraživačkim institutima i inovatorima pomogla da maksimalno iskoriste inovativna rješenja za liječenje raka utemeljena na podacima.

I nova preporuka Vijeća o probiru raka donesena u prosincu 2022. bitan je element novog programa probira raka koji financira EU, a kojim se nastoji ponuditi probir raka dojke, vrata maternice i debelog crijeva za 90 % Europljana koji ispunjavaju uvjete i koji je proširen na rak pluća, prostate i, u određenim uvjetima, rak želuca.

Rad se nastavlja kako bismo dogodine donijeli više od 30 mjera. Među najvažnijim su inicijativama koje će Komisija predstaviti prijedlog za preporuku Vijeća o raku koji se može spriječiti cijepljenjem i ažuriranje Preporuke Vijeća iz 2009. o okolišu bez duhanskog dima, kako bi se povećala zaštita građana od duhana i pridonijelo tome da se do 2024. ostvari cilj „Generacija bez duhana”.