Gradovi diljem svijeta imaju vlastite digitalne blizance, evo što to znači za budućnost

Gradovi diljem svijeta imaju svoje digitalne blizance – kako nastaju digitalne replike gradova i koja je njihova svrha?
Prostor u gradovima postaje sve važniji i očekuje se da će većina svjetskog stanovništva u sljedećih nekoliko desetljeća živjeti u urbanim područjima. Kad je riječ o urbanističkom planiranju, sve je manje mogućnosti pokušaja i pogrešaka. Odluke donesene danas imat će značajan utjecaj na budućnost.
Ali što ako postoji prilika za testiranje i analizu prije građevinskih pothvata? To je suština digitalnih replika gradova diljem svijeta, uključujući Šangaj, New York, Singapur i Helsinki.
Anders Logg, profesor računalne matematike i direktor Centra za replike digitalnih gradova na Tehnološkom sveučilištu Chalmers u Švedskoj, naglasio je da digitalne replike poboljšavaju tradicionalne trodimenzionalne modele gradova. Replike se pokreću podacima u stvarnom vremenu i umjetnom inteligencijom. Time je moguće simulirati sve – od infrastrukture, preko izgradnje do prometa i potrošnje energije.
Primjer grada Chattanooga
Američki grad Chattanooga ima 180.000 stanovnika i nalazi se u podnožju planine Appalachian. Gotovo je jednako udaljen od Atlante (Georgia) na jugu i Nashvillea (Tennessee) na sjeveru.
Kevin Comstock, konzultant za KCI Technologies i bivši direktor projekta Chattanooga Smart City, istaknuo je da je digitalna replika ovog grada dobar primjer replike. Gradski dužnosnici i drugi, uključujući Nacionalni laboratorij Oak Ridge i Sveučilište Tennessee, radili su na replici.
Kako je objasnio Comstock, fokus prve replike ovog grada, koji se zove CTwin, usmjeren je na jednu od glavnih prometnica grada kako bi se ispitala potrošnja energije prometa. Trenutno se provodi nadzor kretanja pješaka i motornih vozila radi poboljšanja sigurnosti prometa na raskrižjima.
Docent na nizozemskom Sveučilištu Twente, Ville Lehtola, istaknuo je kako su digitalne replike gradova prilika za pravilno planiranje njihova razvoja.
Kako funkcioniraju digitalne replike?
Lehthola je bio gradski vijećnik u finskom gradu Espoo, koji se nalazi u blizini Helsinkija. Kako je rekao, kada se razmišljalo o izgradnji nove linije metroa, Espoo je prvo digitalizirao planove i samu izgradnju. Napomenuo je kako digitalizacija daje uvid u to kako će projekt funkcionirati nakon provedbe.
Kao bitna pitanja istaknuo je što analizirati kako bi se popravilo stanje u gradu te kako predvidjeti kako će nešto funkcionirati. Naznačio je da se digitalizirani, neobrađeni podaci koriste za analizu kako bi se npr. novogradnja je zahvatila vjetar ili zemljište na kojem se planira graditi. Kao primjer naveo je Göteborg.

“Göteborg je izgrađen na glini, stoga je vrlo važno modelirati ponašanje gline. Što će se dogoditi ako započnete veliki infrastrukturni projekt? Hoće li postojati potencijalni rizik tijekom kopanja ili izgradnje tunela“, objasnio je Lehthola.
Istaknuo je kako je ključ digitalnih replika gradova često ažuriranje podataka jer u protivnom postaju neprikladni. Prema procjeni tehnološke tvrtke ABI Research iz 2021., gradovi će uštedjeti 280 milijardi dolara do 2030. korištenjem digitalnih replika za urbano planiranje. Prema izvješću konzultantske kuće PwC, digitalne replike pomoći će u održivom razvoju, što je bit pametnih gradova, prenosi klix.ba.
Podaci za budućnost
Lehthola je primijetio da postoji sve više izvora podataka za digitalne replike – samovozeći automobili, dronovi, građevinska oprema sa senzorima. Što je više tehnoloških mogućnosti, to je više izazova u prikupljanju, pohranjivanju i zaštiti podataka.
Međutim, kako je primijetio Lehthola, to su izazovi na koje su programeri i istraživači navikli. Ponovio je kako su to podaci na temelju kojih će se planirati budućnost gradova. Zato očekuje da će digitalne replike gradova biti “posvuda”, objavio je CNN, a prenosi klix.ba.





