Znanstvenici stvaraju miševe s dva biološka oca: otvaraju vrata novim mogućnostima reprodukcije

Znanstvenici su stvorili miševe s dva biološka oca stvaranjem jajašca iz muških stanica, što je postignuće koje otvara radikalne nove mogućnosti reprodukcije

napredak bi u konačnici mogao otvoriti put liječenju teških oblika neplodnosti, kao i povećati šanse da istospolni parovi imaju zajedničko biološko dijete u budućnosti.

“Ovo je prvi slučaj stvaranja robusnih oocita sisavaca iz muških stanica“, rekao je Katsuhiko Hayashi, koji je vodio istraživanje na Sveučilištu Kyushu u Japanu i međunarodno je poznat kao pionir u području laboratorijskih jaja i sperme.

Tehnički bi bilo moguće stvoriti održivo ljudsko jaje iz muške stanice kože u roku od deset godina

Hayashi, koji je u srijedu predstavio razvoj na Trećem međunarodnom summitu o uređivanju ljudskog genoma na Institutu Francis Crick u Londonu, predvidio je da bi bilo tehnički moguće stvoriti održivo ljudsko jaje iz muške stanice kože u roku od deset godina.

Drugi su sugerirali da je ovaj vremenski okvir optimističan s obzirom na to da znanstvenici tek trebaju stvoriti održiva ljudska jajašca uzgojena u laboratoriju iz ženskih stanica.

Prethodno su znanstvenici stvorili miševe koji su tehnički imali dva biološka oca kroz lanac razrađenih koraka, uključujući genetski inženjering.

Međutim, ovo je prvi put da su održiva jajašca uzgojena iz muških stanica i predstavlja značajan napredak. Hayashijev tim sada pokušava replicirati ovo postignuće s ljudskim stanicama, iako bi postojale značajne prepreke pri korištenju jajašca uzgojenih u laboratoriju u kliničke svrhe.

“Čisto u smislu tehnologije, to će biti moguće (kod ljudi) čak i za 10 godina“, rekao je, dodajući da bi on osobno bio za to da se tehnologija koristi klinički, kako bi se omogućilo da dvoje muškaraca imaju dijete, ako se pokaže da je metoda sigurna.

“To nije samo pitanje za znanstveni program, nego i za društvo“, dodao je.

Tehnika bi se također mogla koristiti za liječenje teških oblika neplodnosti

Tehnika bi se također mogla koristiti za liječenje teških oblika neplodnosti, uključujući žene s Turnerovim sindromom, gdje nedostaje ili djelomično nedostaje jedna kopija X kromosoma, a Hayashi je rekao da je ova primjena bila primarna motivacija za istraživanje.

Drugi su sugerirali da bi moglo biti izazovno prenijeti tehniku ​​na ljudske stanice. Ljudskim stanicama potrebna su mnogo dulja razdoblja kultivacije da proizvedu zrelu jajnu stanicu, što može povećati rizik da stanice dobiju neželjene genetske promjene.

Profesor George Daley, dekan Harvardske medicinske škole, opisao je rad kao “fascinantan”, ali je dodao da su druga istraživanja pokazala da je stvaranje laboratorijski uzgojenih gameta iz ljudskih stanica izazovnije od mišjih stanica, prenosi klix.ba.

“Još uvijek ne razumijemo dovoljno jedinstvenu biologiju ljudske gametogeneze da bismo reproducirali Hayashijev provokativni rad na miševima“, rekao je.

Mladunci miševa izgledali su zdravo, imali su normalan životni vijek, a potom su kao odrasli dali potomstvo.

“Izgledaju dobro, izgledaju kao da normalno rastu, postali su očevi”, rekao je Hayashi.