Neravnomjeran teret klimatskih promjena u gradovima
Kako se pravednost može implementirati u mjere prilagodbe klimi?
Klimatske promjene utječu na gradove i ljude koji u tim gradovima žive na vrlo različite načine, a posebno na one najranjivije.
S tek manje od jednog od četiri djeteta u EU-u u opasnosti od siromaštva ili socijalne isključenosti i povećanja jaza u bogatstvu, to znači da su najranjivije skupine koje žive u našim gradovima, poput djece, starijih generacija ili osoba s invaliditetom, sada u opasnosti više nego ikad zbog nerazmjernog utjecaja klimatskih promjena.
Pronalaženje načina da se u urbani razvoj unese društvena perspektiva ključno je za izgradnju boljih, čišćih i pravednijih gradova za sve
Kad je riječ samo o planovima prilagodbe klimatskim promjenama, gradovi moraju naučiti kako uključiti društvene dimenzije u svoj proces planiranja.
Kao što napominje Frida Lager, znanstvena suradnica Stockholmskog instituta za okoliš (SEI), važno je prepoznati da postoje dvije ključne komponente koje treba uzeti u obzir kada se govori o klimatskoj pravdi: „Razumijevanje da postoji nejednak teret utjecaja i rizika klimatskih promjena te da ta opterećenja različito utječu na skupine i kontekste. Ali isto tako, radnje prilagodbe same po sebi mogu koristiti ili opteretiti različite pojedince, skupine ili zajednice na različite načine.”
Za nju to znači da pristup treba pažljivo razmotriti, kako u smislu distribucijske pravednosti „kako se dobrobiti i štete ishoda prilagodbe raspoređuju“, tako i proceduralne pravde, „stupnja do kojeg se prepoznaju oni koji su pogođeni klimatskim rizikom i prilagodbom i sposobni u potpunosti sudjelovati u procesima donošenja odluka.”
Dobar su primjer Zagreb i Bratislava
Neki gradovi poput Bratislave nastojali su ugraditi pravdu u urbani razvoj uključivanjem u participativne pristupe koji prepoznaju najranjivije zajednice. Njihov plan SECAP 2030, na primjer, uključuje participativne pristupe nudeći prilike mladima i odraslima da budu uključeni u procese donošenja odluka koji oblikuju njihov grad.
Okupljanje širokog spektra ljudi koji žive u gradovima središte je novodizajniranog terapijskog vrta u Zagrebu. Izgrađen na staroj industrijskoj lokaciji, ovaj je prostor revitaliziran i posebno dizajniran imajući na umu djecu i odrasle s invaliditetom.
Područja urbane i društvene obnove često pate od društvenih i ekonomskih nejednakosti, nedostaju im kvalitetne zelene površine i osjetljiva su na učinke klimatskih promjena i prirodne opasnosti. Prepoznajući to, projekt proGIreg koji financira EU identificirao je stare industrijske lokacije u brojnim europskim gradovima te ih prilagođavao i transformirao u prostore koji zadovoljavaju potrebe članova zajednice u cjelini.
Treba uključiti integraciju društvene dimenzije u proces planiranja u gradovima
Realizacija mjera prilagodbe klimatskim promjenama kao što je uvođenje potreba ovih građana u arenu politike i njihovo aktivno rješavanje kao dio klimatske pravde može biti složen proces za gradove. Partnerstvo između Covenant of Mayors for Climate and Energy Europe, ICLEI Europe i Climate Alliance uspostavilo je EU Policy Support Facility (PSF) kako bi se gradovima pomoglo u rješavanju neravnomjernog tereta klimatskih promjena na lokalnoj razini kroz mjere prilagodbe.
Kao što Luca Arbau, službenik za održive resurse, klimu i otpornost pri ICLEI Europe napominje: „Ne radi se samo o traženju načina za usporavanje učinaka klimatskih promjena kroz ublažavanje klime, već i o učenju kako ih primijeniti na pošten i pravedan način mjere prilagodbe klimi. To uključuje integraciju društvene dimenzije u proces planiranja u gradovima.”, prenosi TheMayor.
Nalazi iz ovog članka temelje se na nizu besplatnih webinara koji se nude putem PSF-a za podršku gradovima u poticanju lokalne otpornosti. PSF trenutačno pomaže gradovima u provedbi mjera prilagodbe kroz razmjenu znanja i izgradnju kapaciteta putem nacionalnih radionica, učenja među kolegama, tehničke pomoći i podcasta.
