Europski kohezijski fond navršava 30 godina, s projektima vrijednim 179 milijardi eura

Fond je stvoren Ugovorom iz Maastrichta kako bi se osiguralo da siromašnije države članice mogu sustići one razvijenije

Dana 3. travnja 2023. Europski kohezijski fond obilježio je 30. godišnjicu postojanja. Sredstvo za financiranje uvedeno je 1993. s Ugovorom iz Maastrichta i očekivalo se da će stvoriti višu razinu pariteta između država članica EU-a. Od osnutka fond je potrošio 179 milijardi eura.

Kohezijski fond osnovan je kako bi pomogao manje prosperitetnim zemljama bloka da postignu ekonomski paritet s razvijenijim članicama bloka. Zemlje korisnice definirane su kao one koje imaju bruto nacionalni dohodak (BND) 90% ispod prosjeka EU-a.

U trenutnom razdoblju financiranja 2021. – 2027., fond ima impresivnih 48,3 milijarde eura, namijenjenih za 15 država članica: Bugarska, Češka, Estonija, Grčka, Hrvatska, Cipar, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.

Potpora energiji i infrastrukturi

Prema Ugovoru iz Maastrichta, Kohezijski fond je nužna komponenta jedinstvenog tržišta, kao investicijski alat za prometnu infrastrukturu i zaštitu okoliša. Osim toga, fond je pridonio i pristupu slatkoj vodi, energetskoj učinkovitosti i obnovljivoj energiji.

Na primjer, pomogao je u izgradnji zračnih luka kako bi se ponudile bolje veze sa državama članicama koje su se pridružile EU-u 2000-ih i financirao mnoge metro i željezničke projekte, uključujući Budimpeštu, Bukurešt, Sofiju i Prag. Još jedan ključni projekt fonda uključuje željeznicu Varšava-Gdynia, čime se poboljšavaju veze kroz koridor Baltik-Jadran.

Povijest Europskog kohezijskog fonda

Prvo razdoblje financiranja Kohezijskog fonda bilo je između 1994. i 1999., a izvorni korisnici bili su Grčka, Irska, Portugal i Španjolska. Fond je imao proračun od 18 milijardi eura i mogao je doprinijeti nekoliko infrastrukturnih projekata.

Tu spada i most ‘Vasco da Gama’ u Lisabonu od 12,3 kilometra, najduži most u EU, dok je u Španjolskoj išao prema brzoj željezničkoj vezi Madrida, Barcelone, francuske granice. Zanimljivo je da su od prvih korisnika u 90-ima, svi osim Grčke uspjeli održati BND na prosjeku EU-a ili više od prvog kruga financiranja iz Kohezijskog fonda, uz značajnu iznimku Grčke, piše TheMayor. Pao je ispod crte u krugu financiranja 2021.

U sljedećem razdoblju financiranja između 2000. i 2006. proračun je iznosio 30,6 milijuna, međutim, EU je doživjela svoj prvi val proširenja 2004. i Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija pridružio se primateljima sredstava.

S trećim valom kohezijskih fondova 2007. – 2013. proračun se više nego udvostručio i dosegao rekordnih 68,5 milijardi, dok se EU dvaput proširio, s Bugarskom i Rumunjskom 2007. te Hrvatskom 2013. Sa sljedećim razdobljem financiranja između 2014. i 2020. proračun je pao na 61,4 milijarde, no primatelji su većinom ostali nepromijenjeni u zemljama koje su Uniji pristupile nakon 2004.