U Beču parkirališta dobivaju “solarni tretman”
Grad je stvorio mehanizam financiranja za solarne leteće krovove, ali kandidati će se morati natjecati za ograničena sredstva
Prošlog su tjedna lokalne vlasti u Beču najavile novu shemu financiranja za postavljanje takozvanih solarnih letećih krovova. Sredstva za financiranje programa bila bi odvojena od bilo koje druge gradske sheme financiranja fotonaponske energije i želi se usredotočiti na neplodna područja koja imaju velik energetski potencijal.
To uključuje parkirališta, benzinske postaje i skladišta te prostore s ravnim površinama koje nesmetano dobivaju sunčevu svjetlost. Štoviše, prema gradu, financiranje bi pokrilo oko 30% troškova projekta, dok bi podnesci bili ograničeni na dva po prijavitelju.
Važno je napomenuti da je proces prijave započeo 15. travnja i bit će otvoren do 15. listopada, međutim, shema financiranja je ograničena i ne može opsluživati sve potencijalno održive kandidate, što bi moglo izazvati fotonaponsku navalu za lokalne vlasti.
Pronalaženje novog prostora za solarnu energiju u urbanim područjima
Glavni grad Austrije posljednjih je godina stalno povećavao svoj udio u proizvodnji energije putem solarne energije. Godine 2020. gradska elektroenergetska tvrtka Wien Energie objasnila je da upravlja s 260 fotonaponskih elektrana, koje daju do 60 megavata pri vrhuncu proizvodnje, napajajući oko 25 000 domova.
Trenutno je, prema podacima grada, oko 5000 fotonaponskih sustava instalirano na krovovima, fasadama i otvorenim prostorima diljem grada, kako javnih tako i privatnih. Ali to nije dovoljno, a posebno s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2040., lokalni dužnosnici moraju neprestano pronalaziti nove načine za proširenje održivog teritorija za postavljanje još više solarnih panela, piše TheMayor.
Tu na scenu stupaju parkirališta, skladišta i benzinske postaje, područja koja su do sada uglavnom bila neiskorištena. Grad je za shemu osigurao 1,5 milijuna eura, koji će biti podijeljeni primateljima projekta u obliku jednog paušala.
No točan iznos ovisi o veličini solarne elektrane. Solarni sustavi koji mogu proizvesti do 100 kilovata pri vršnoj proizvodnji (kWp) dobit će 750 eura po kWp. Za kapacitete veće od 101 kWp grad će osigurati 600 eura po kWp. Osim toga, svaki projekt može se financirati s najviše 200.000 eura i do 30% troškova.
