Je li vrtlarstvo bez zemlje u zatvorenom prostoru budućnost poljoprivrede?

Unutarnje vrtlarstvo bez tla (Indoor soilless gardening – ISG) nudi bezbroj dobrobiti poljoprivrednoj zajednici, no taj proces troši energiju i dolazi s mnogim ograničenjima.

Svatko tko ima hidroponski sustav upoznat je s ovom tehnikom. Kao što ime sugerira, vrtlarstvo bez tla oslanja se na materijal koji nije tlo za uzgoj biljaka. To prije svega znači vodu, ali može uključivati i materijale poput šljunka, pijeska, vermikulita, drobljenog kamena ili pepela.

Prednosti vrtlarstva bez zemlje u zatvorenom prostoru

Svaki oblik proizvodnje hrane je dobra stvar. Uostalom, hrana je bitna komponenta ljudskog postojanja. Međutim, prednosti ISG-a daleko nadilaze puki uzgoj hrane.

Smanjuje pritisak na zemlju

Premještanje vrtlarstva u zatvoreni prostor znači manje oslanjanje na poljoprivredno zemljište. Kao što znamo, budući da se do polovica cjelokupnog iskoristivog zemljišta koristi za proizvodnju hrane, održavanje naših sadašnjih metoda nije održivo.

Proces proizvodnje hrane pridonosi eroziji tla, onečišćenju pesticidima, oslobađanju ugljika i mnogim drugim štetnim posljedicama. Znanstvenici traže načine kako smanjiti ovisnost o okolišu i njegovu štetu. Vrtlarstvo bez zemlje jedan je od načina da to učinite.

Čistija poljoprivreda

Zbog kontroliranog unutarnjeg okoliša, vrtlarstvo bez zemlje zahtijeva malo, a često i uopće nema, kemijskih intervencija u proces. To znači manje onečišćenja vode, zraka i tla, što je zdravije za sve nas.

Zaštita vode

Tradicionalna poljoprivreda kriva je za pretjeranu potrošnju vode. Procesi uključeni u nabavu, korištenje i obradu vode koja se koristi za proizvodnju hrane su neučinkoviti i rasipni. ISG koristi mali postotak vode potrebne za tradicionalnu poljoprivredu, ne samo čuvajući resurse, već i održavajući izvore vode čišćima i izbjegavajući potrošnju energije potrebnu za obradu onečišćene vode standardnim metodama.

Bioraznolikost

Prepuštena divljoj prirodi, priroda pruža bogatu biološku raznolikost, kako biljaka tako i životinja. Dodavanje ljudske poljoprivrede remeti taj sustav na svaki način, od istjerivanja divljih životinja do lošeg upravljanja zalihama hrane i prekida hranidbenih lanaca unutar životinjskog carstva. Unutarnje vrtlarstvo bez zemlje je održiva alternativa koja može smanjiti taj teret.

Klimatske promjene

Kada se tlo poremeti, ugljik pohranjen ispod površine ispušta se u atmosferu. Kod vrtlarstva bez zemlje to se ne događa. Ako se njima pravilno upravlja, ISG može imati pozitivan učinak na smanjenje emisija stakleničkih plinova uzrokovanih poljoprivredom.

Nesigurnost vezana uz hranu

S praktičnim ISG rješenjima, proizvodnja hrane može stabilizirati zajednice koje pate od nedostatka hrane bez brige o vremenskim prilikama, suši i drugim uobičajenim preprekama. Proizvodnja hrane na lokalnoj razini, bilo u velikim ili malim razmjerima, također znači manje emisije u prometu i povećanu samodostatnost.

Loše strane vrtlarstva bez zemlje u zatvorenom prostoru

Potrošnja energije

Primarni nedostatak ISG-a je velika potrošnja energije potrebna za pokretanje trenutnih standardiziranih procesa. Čak i uz energetski učinkovitu LED rasvjetu, sustav se oslanja na energetsku mrežu. Možda je još utjecajnije to što korištenje svjetiljki za uzgoj zagrijava prostor do neugodnih razina, što zahtijeva upotrebu klima uređaja za pravilnu kontrolu temperature.

Očito, to rezultira velikim energetskim otiskom na cijelom području.

Ograničenja usjeva

Unutarnji vrt bez zemlje učinkovit je sustav za uzgoj lisnatog povrća. Međutim, drugi usjevi nemaju dobre rezultate u ISG okruženju. To znači da postoje ograničenja u pogledu toga što može učinkovito rasti u zatvorenom prostoru u usporedbi sa korištenjem tradicionalne poljoprivredne metode.

Troškovi

Trenutno, zbog ove nove tehnike kao komercijalne opcije, troškovi postavljanja, energije i rada rezultiraju visokom cijenom proizvedene robe. Sada još uvijek nismo u mogućnosti to učiniti visoko isplativim. Sve dok se cijene ne snize usvajanjem i povećanom dostupnošću, ISG je upitno rješenje za nejednakost u hrani.

Nedavno izvješće Svjetske zaklade za zaštitu prirode, “Indoor Soilless Farming Phase II: Moving from theory to action,” ističe neke od potencijalnih izazova i prednosti za ulaganje u ISG kao jedan dio rješenja za rješavanje globalnih problema kao što su klimatske promjene i nesigurnost hrane.

Izvješće nudi sveobuhvatan pogled na budućnost ISG-a kroz skaliranje procesa na komercijalnu razinu i širenje malih mogućnosti na škole i druge institucije. Ovo je druga faza projekta koji je započeo preliminarnim istraživanjem industrije i njezinog potencijala.

Što se tiče primarne brige o potrošnji energije, izvješće navodi: “U svojoj analizi prve faze, prije rada s bilo kojim partnerom na farmi, WWF je proveo analizu životnog ciklusa uspoređujući hipotetsku vertikalnu farmu smještenu u St. Louisu s konvencionalnim farmama u Kaliforniji, gdje se danas uzgaja najviše salate. Analiza je otkrila da je ukupni utjecaj na okoliš i zdravlje konvencionalno uzgojene salate proizvedene i otpremljene iz Kalifornije u St. Louis bio manji od salate uzgojene na zatvorenim vertikalnim farmama u St. Louisu.”

Nakon toga, tim je krenuo u otkrivanje zašto i procjenu potencijalnih promjena koje bi poništile te rezultate. Otkrili su da vrsta energije koja se koristi za proizvodnju hrane ima značajan utjecaj na konačnu potrošnju energije. Budući da Kalifornija snažno ulaže u obnovljivu energiju, poljoprivreda je kao rezultat toga čišća. Suprotno tome, osnovni grad za ISG eksperiment, St. Louis, oslanja se na mješavinu ugljena i prirodnog plina bogatu ugljikom. Usredotočujući se na rješenja čiste energije, studija je pokazala mnogo bolje rezultate.

Nekoliko točaka rasprave u izvješću bile su investicije u obnovljive izvore energije kao što su vjetar, hidro i solarna energija. Međutim, otišlo se dalje i raspravljalo o prednostima prirodnog hlađenja postavljanjem ISG-a pod zemlju, koristeći infrastrukturu za hlađenje preko rijeke Mississippi koja je prethodno podržavala elektranu na ugljen, podvodne turbine, pa čak i pretvorbu bio-otpada kao izvor energije.

Zaključak

Iako ISG možda nije sveobuhvatno rješenje za sve probleme povezane s komercijalnom poljoprivredom, to je obećavajuće polje proučavanja za mnoge primjene i vrlo je vjerojatno da će igrati značajnu ulogu u budućnosti vrtlarstva.