Više od polovice svjetskih jezera smanjilo se u posljednjih trideset godina
Više od polovice velikih svjetskih jezera i akumulacija smanjilo se od ranih 1990-ih, uglavnom zbog klimatske krize i ljudske potrošnje, što izaziva zabrinutost oko zaliha vode za poljoprivredu, hidroenergiju i ljudsku potrošnju, pokazalo je istraživanje.
Tim međunarodnih istraživača izvijestio je da su neki od najvažnijih svjetskih izvora slatke vode, od Kaspijskog mora između Europe i Azije do južnoameričkog jezera Titicaca, gubili vodu kumulativnom stopom od oko 22 gigatona godišnje tijekom gotovo tri desetljeća, što je jednako ukupnoj potrošnji vode u SAD-u za cijelu 2015.
Fangfang Yao, površinski hidrolog sa Sveučilišta u Virginiji koji je vodio studiju objavljenu u časopisu Science, rekao je da je 56% smanjenja prirodnih jezera uzrokovano globalnim zagrijavanjem i ljudskom potrošnjom, pri čemu je zagrijavanje “najveći dio toga”.
Studija je otkrila značajan gubitak vode čak i u vlažnim regijama
Znanstvenici za klimu općenito misle da će suha područja u svijetu postati suša, a vlažna područja vlažnija zbog klimatskih promjena, ali studija je otkrila značajan gubitak vode čak i u vlažnim regijama.
“Ovo se ne smije ignorirati“, rekao je Yao.
Znanstvenici su procijenili gotovo 2000 velikih jezera pomoću satelitskih mjerenja u kombinaciji s klimatskim i hidrološkim modelima.
Otkrili su da su neodrživo ljudsko korištenje, promjene u oborinama i otjecanju, sedimentacija i rastuće temperature globalno smanjile razine jezera, pri čemu je 53% jezera pokazalo pad od 1992. do 2020. godine.
Gotovo 2 milijarde ljudi diljem svijeta izravno je pogođeno, a mnoge su se regije posljednjih godina suočile s nestašicom vode.
Znanstvenici i aktivisti odavno tvrde da globalno zatopljenje ne smije prijeći 1,5 stupnjeva Celzijusa ako želimo izbjeći najkatastrofalnije posljedice klimatskih promjena. Svijet se trenutno zagrijava brzinom od oko 1,1C, piše klix.ba.
Studija objavljena u četvrtak otkrila je da je neodrživo ljudsko korištenje isušilo jezera kao što su Aralsko jezero u središnjoj Aziji i Mrtvo more na Bliskom istoku, dok su jezera u Afganistanu, Egiptu i Mongoliji pogođena rastućim temperaturama, što može povećati količinu vode u atmosferi.
Razine vode porasle su u četvrtini jezera, često kao rezultat izgradnje brana u udaljenim područjima kao što je unutarnja Tibetanska visoravan.
