U Parizu je oboren novi rekord u sadnji drveća!

Tijekom protekle sezone sadnje jesen – zima 2022./2023. u Parizu je posađeno 25 000 novih stabala ili 4000 više od plana!

Od studenog 2022. do travnja 2023. u Parizu je posađeno 25 000 stabala! Ozelenjene školske ulice, novi drvoredi umjesto parkirnih mjesta te 800 novih stabala posađenih u 80 pariških ulica u kojima prije uopće nije bilo stabala ili zelenih površina.

Nikada se u Parizu nije toliko sadilo

Pariška gradska uprava posljednjih je mjeseci ubrzano radila na povećanju broja drveća, i to unatoč kritikama udruga i opozicije. „Nikada se u Parizu nije toliko sadilo, a grad dobio toliko novih zelenih površina i parkova kao u posljednje dvije godine. Od 2020. posađeno je već više od 40.000 mladih stabala, a do kraja mandata (2026.) za ozelenjavanje grada izdvojit ćemo više od 110 milijuna eura.“ – izjavila je pariška gradonačelnica Anne Hidalgo uoči početka sezone sadnje jesen – zima 2022./2023.

Više od 63 500 stabala od početka drugog mandata aktualne gradske uprave

Grad Pariz je u svibnju objavio najnovije podatke o rezultatima sadnje drveća tijekom završene jesensko-zimske sezone 2022./2023., prema kojima je od studenog 2022. do travnja 2023. posađeno 25 000 stabala. Kako je od jeseni 2020. do studenog 2022. posađeno već 38 500 stabala, ukupan broj posađenih stabala iznosi 63 500! Dakako, to je tek dio najavljenog plana sadnje 170 000 stabala do kraja drugog mandata gradonačelnice Anne Hidalgo 2026. godine.

„To je više od trećine našeg cilja koji namjeravamo ostvariti do 2026. godine“, kazao je za dnevnik Libération Christophe Najdovski, zamjenik pariške gradonačelnice zadužen za ozelenjavanje grada, zelene površine, biološku raznolikost i zaštitu životinja. „Najveći dio sadnje realiziran je na površinama koje su za to najpogodnije, primjerice, na dosad neiskorištenim površinama duž obilaznice Boulevard Périphérique i u šumama u rubnim dijelovima grada. U manjoj mjeri sadilo se u središtu grada, u čijih je 80 ulica posađeno 800 mladih stabala, i to na novim zelenim površinama na kojima prije uopće nije bilo stabala.“

Prve dvije urbane šume

Sljedeće jeseni i zime u Parizu će biti dovršene prve dvije urbane šume – dva nova otoka svježine za povećanje bioraznolikosti i osvježenje grada s 470 stabala na Katalonskom trgu (Place de Catalogne) u 14. pariškom arondismanu i Bois de Charonne s 2000 stabala u 20. arondismanu.

Također, planirana je i treća urbana šuma i to na središnjem dijelu trga place du Colonel-Fabien u 10. arondismanu.

S aktivnostima sadnje ipak nisu svi zadovoljni

I dok se, primjerice, u Zagrebu unatoč predizbornim obećanjima već dvije godine nije realizirala značajnija aktivnost sadnje drveća ili širenja postojećih parkova i zelenih površina, a aktualna „zelena“ gradska vlast „veći zamah sadnje“ najavljuje nakon ljeta „jer je prognozirano izrazito sušno ljeto“, Pariz se ubrzano mijenja kako bi postao klimatski otporniji, ugodniji i prilagođeniji klimatskim promjenama. Međutim, iako se zelenoj transformaciji glavnog francuskog grada divi cijeli svijet, dio Parižanki i Parižana ne dijeli oduševljenje rekordnim ozelenjavanjem svog grada.

„Od broja posađenih stabala važniji je podatak je li svaki građanin dobio kvalitetniji pristup drveću i zelenim površinama“, kaže Sylvain Angérand, inženjer šumarstva i koordinator kampanje za nevladinu organizaciju Canopée, za kojeg je broj posađenih stabala loš pokazatelj u odnosu na kvalitetu ozelenjenih površina. „Postalo je najvažnije tko će više posaditi. Grad Pariz sadi velik broj stabala koristeći Miyawaki metodu, koja se sastoji od sadnje nekoliko stabala po četvornom metru pa mlada stabla nemaju dovoljno mjesta za napredovanje i rast. Time mlada stabla uopće nemaju istu ekološku funkciju“, kritizira Angérand.

„Mladim stablima potrebno je nekoliko desetljeća da postignu učinkovitost starijih stabala i njihovu sposobnost pohranjivanja CO2 te funkciju zasjenjenje i hlađenja. Osim toga, drveće treba razviti dovoljno snažan korijenski sustav kako bi uspješno izdržalo sve intenzivnije toplinske valove“, dodaje Angérand.

Dosad najbrojnija platana ustupa mjesto medvjeđoj lijeski, Callery kruški i uskolisnoj zlolesini

Kako bi se pariško zelenilo uspješno moglo prilagoditi očekivanom porastu temperatura i nedostatku vode, Grad Pariz je ovog mjeseca objavio i katalog vrsta, odnosno stabala koja se preporučuju za sadnju u Parizu, a koja su prilagođena sušama i sve izraženijim toplinskim valovima. Ove vrste definirat će urbani krajolik glavnog grada za idućih pedesetak godina, koliko zapravo iznosi očekivani životni vijek jednog stabla u gradu.

Trideset vrsta stabala odabrano je temeljem preporuka botaničara, a ideja je dobiti raznolikost stabala koja će se moći oduprijeti eventualnim zarazama i nametnicima te koja će biti otpornija na djelovanje klimatskih promjena. Ovaj dokument kao vodič preporučenih vrsta (« guide des essences ») precizira usluge ekosustava odabranih 30 vrsta, specificirajući njihovu prilagodbu globalnom zatopljenju, potrošnju vode i značaj za biološku raznolikost.

„Riječ je o broju koji se naknadno namjerava povećati na 180 vrsta, a dokumentom se navode preporuke za lokacije sadnje, kao i sam način sadnje. Izbor nije bio lagan, i svjesni smo da ne postoji stablo koje je savršeno po svim kriterijima“, naglašava Christophe Najdovski.

Platane čine 30 % postojećeg drveća u Parizu, no ta je vrsta izuzetno ugrožena širenjem gljivice Ceratocystis platani, koja se s juga Francuske proširila na cijelu zemlju. Kako bi se izbjegli veliki gubici, potrebno je saditi drvorede s više različitih vrsta jer većina bolesti napada samo jednu vrstu.

„Pokušavamo diverzificirati favoriziranjem autohtonih vrsta koje su već prisutne u Parizu“, napominje Christophe Najdovski. „Primjerice, bukva zahtijeva puno vode i sklona je migriranju prema sjeveru pa je stoga sve manje poželjna za sadnju u Parizu. S druge strane, hrast crnika koji je uobičajen u Sredozemlju već je dobro prilagođen klimatskim uvjetima Île-de-Francea, kao i medvjeđa lijeska (Corylus colurna), Callery kruška (Pyrus calleryana) i uskolisna zlolesina (Elaeagnus angustifolia).

„Novim „bioklimatskim“ prostornim planom pariške aglomeracije, koji bi se trebao objaviti u lipnju, područja s najvećim nedostatkom zelenih površina, poput središta grada te 8. i 9. arondismana, bit će smatrana apsolutnim prioritetom ozelenjavanja“, ističe Christophe Najdovski. „Također, vlasnicima stanova i zgrada želimo omogućiti financijsku pomoć u visini od oko milijun eura tijekom tri godine, kojom će se financirati projekti uređenja dvorišta zgrada i ozelenjavanja krovova.“

Nužnost očuvanja postojećeg drveća

Navedeni plan će se baviti zaštitom postojećeg zelenog fonda, ali i nastavkom aktivnosti masovnije sadnje stabala koja tek predstoji. Prema novim propisima drveće ne bi smjelo biti tek jedan od elemenata prilagodbe klimatskim promjenama, već će biti stavljeno u srž svakog razvojnog projekta.

„Smrtnost stabala se u Parizu procjenjuje na 1,5 posto, što je približno isto kao i u svim većim gradovima Francuske i Europe“, kaže Najdovski te navodi kako najveći dio stabala strada zbog širenja štetnika.

„Ne smijemo zaboraviti da se velik broj stabala posječe na gradilištima zgrada te da su brojne biljke u urbanim područjima ugrožene ljudskim aktivnostima“, ističe arborist Thomas Brail, osnivač nacionalnog udruženja za zaštitu drveća Groupe national de surveillance des arbres. „Stoga prije nego što kažemo da ćemo posaditi toliko i toliko tisuća stabala, moramo sačuvati postojeća.“

Rue Henri Dubouillon u 20. arondismanu © Christophe Najdovski / Twitter

Osim toga, drveće pariških drvoreda, ali i drveće u parkovima i vrtovima često se oblikuje i orezuje na način da „poštuje krajolik“, što je pak u suprotnosti s potrebama biološke raznolikosti. „Iako ravne linije krošnji estetski djeluju ljepše i privlačnije, time se gubi mogućnost stvaranja staništa za ptice i kukce“, primjećuje Christophe Najdovski te ističe da što manjom intervencijom na drveću dajemo veću šansu biološkoj raznolikosti.

Izvor: ekovjesnik