Freska u Pompejima prikazuje ono što bi moglo biti prva pizza u povijesti
I očito je bila prekrivena voćem i vjerojatno je bila slatka
Koliko je sjajno da je ono što bi moglo biti predak toliko omiljene pizze otkriveno na zidnoj slici u Pompejima, u blizini Napulja? Potonji je grad zauvijek povezan s ovom ukusnom poslasticom.
Drevni rimski grad, koji je bio savršeno očuvan nakon erupcije Vezuva prije otprilike dva tisućljeća, nastavlja otkrivati nove tajne kako napreduju radovi na iskapanju.
Najnovije otkriće bila je prekrasna mrtva priroda freske otkrivene u kući u Insuli 10 u Regio IX okrugu arheološkog nalazišta. Prikazuje pladanj koji sadrži raznu hranu i pehar vina. Ali ono što je privuklo pažnju istraživača je okrugla posuda za kruh s lijeve strane, koja nevjerojatno podsjeća na modernu pizzu.
No, također je jasno da to nije mogla biti pizza jer klasični sastojci klasične Margherite u to vrijeme nisu ni postojali u Pompejima – naime rajčica i mozzarella. Rajčice su u Europu donijete tek nakon otkrića Amerike i čak ni tada nisu odmah zaživjele kao prehrambena opcija. Mozzarella je, očito, morala biti izumljena negdje tijekom srednjeg vijeka, s najranijim spominjanjem iz 12. stoljeća.
Što je preljev?
Ono što arheolozi kažu o muralu jest da vjerojatno predstavlja plosnati kruh focaccia preliven raznim voćem (identificiranim kao šipak i možda datulja). Preljev je začinjen začinima ili možda nekom vrstom pesta (latinski moretum), na što ukazuju žućkaste i oker točkice. Moretum, iako nešto poput pesta, sadržavao je svježi sir.
Istraživači, međutim, kažu da freska vjerojatno ima vjerske ili sakralne konotacije. Drugim riječima, ono što vidimo naslikano neka je vrsta ovjekovječenog zavjetnog dara.
Iz odlomka Vergilijeve Eneide možemo zaključiti da u to vrijeme bio običaj stavljati voće i druge plodove žetve na žrtvene kruhove, koji imaju ulogu “stolova”. Eneida pripovijeda da su trojanski junaci nakon toga jeli voće, pa i kruhove koji su služili kao posude (stolovi), te su shvatili da se dogodilo proročanstvo prema kojem će pronaći novu domovinu. Navodi se da bi ih “otjerane na nepoznate obale, nakon što su iscrpili svu hranu”, glad navela da “požderu čak i stolove”.
Međutim, znanstvenici kažu da su takve slike bile poznate kao ‘xenia’. Predstavljale su gostoljubive darove ponuđene gostima u posjetu, prema grčkoj tradiciji tijekom helenističkog razdoblja.
Dakle, eto, to je pomalo stvar povijesne interpretacije. Ipak, ne možemo a da ne pronađemo nešto ironično u činjenici da Talijani danas mršteći se gledaju na ideju da imaju ananas (voće) kao nadjev za pizzu, piše TheMayor.
