Što je to arheologija i kako nam svjedoči o povijesti naših gradova?
Riječ ἀρχαιολογία, sastavljena od starogrčkih riječi ἀρχαῖος, “drevno”, e λόγος, “riječ” ili “nauka”, multidisciplinarna je znanost proučavanja materijalne kulture drevnih naroda. Ovim člankom započinjemo serijal arheologa Maria Zaccarie o povijesnoj baštini hrvatskih gradova.
Multidisciplinarna je utoliko sama sadržava poduku o mrtvim jezicima, stratigrafiji, metodi stvaranja slojeva koji nam daju relativnu dataciju nalaza, kemije, da znamo koju znanstvenu analizu primijeniti na koju vrstu materijala koji će nam dati apsolutnu dataciju sloja u kojem su pronađeni nalazi.
Ikonografija, da znamo skrovito značenje simbola na freskama ili stećcima, povijest, da se znamo koristiti s povijesnim izvorima kako bismo križanim materijalnim, pisanim i usmenim izvorima te prethodnom historiografijom ustanovili nepobitni povijesni tijek dokazan znanstvenom objektivnom metodologijom.
Ako postoje arheološki nalazi koje potkrepljuju antički pismeni izvori to znači da se nalazimo pred pravim dokazima nekadašnjeg života
To može zvučati sterilno, ali ako je nešto dokazano materijalno, pismeno i usmeno to dokazano ima najveće šanse da je istinito.
Kada laik kaže da povijest pišu samo pobjednici on ju na taj način diskreditira. Gaj Julije Cezar je osvojio Galiju. Imamo materijalne dokaze da je to tako, od raznih opsada do logičkog materijalnog nastanka zgrada rimske civilizacije do njegovog dijela De Bello gallico (O Galskom ratu) u kojem on sam priznaje da je dao u 10 godina porazio i uništio milijun Gala.
Možda je broj karikiran, ali Cezar sam priznaje što se desilo Galima koji su se njemu suprotstavili, dakle gdje je tu prešućivanje pobjednika? Gdje je tu pisanje povijesti u kojem nema glasa Gala? Ne možemo zamisliti patnju Gala koji se nisu dali osvojiti samo zato jer nisu ostavili pisanoga traga? Ta nisu imali pismo. Bili su prapovijesna kultura prije dolaska Rimljana.
“Ako imate dvije teorije koje predviđaju isto, odaberite jednostavniju.” – Occkamova oštrica
Dakle, arheologija nije samo nauka o materijalnoj ostavštini neke zajednice već je nauka koja proučava isključivo opipljivo, odnosno ono što se može materijalno dokazati. Forenzika prošlosti, malo teže interpretacije, jer su svi dokazi kontaminirani.
U sljedećim ćemo vam nastavcima, sa stajališta i iz pera iskusnog arheologa, približiti povijest vaših/naših gradova kako bismo ih bolje upoznali i više voljeli.
