Može li dobro urbanističko planiranje smanjiti pretilost?
Jedan od ključnih aspekata za održavanje zdravog načina života je umjerena tjelovježba
Brza šetnja spada u ovu kategoriju, ali nude li gradovi okruženja koja su dovoljno ugodna za promicanje ove i drugih zdravih aktivnosti i sprječavanje pretilosti među njihovim stanovnicima?
Pretilost – uzroci i posljedice
Svjetska zdravstvena organizacija definira pretilost kao “nenormalno ili prekomjerno nakupljanje masti koje predstavlja rizik za zdravlje”. To se mjeri dobivanjem indeksa tjelesne mase (BMI), brojke dobivene dijeljenjem težine u kilogramima s kvadratom visine u metrima i izražene u kg/m^2^. Ako je iznad 25 smatra se prekomjernom težinom, a preko 30 je pretilo.
Glavni uzrok pretilosti je energetska neravnoteža između unesenih i potrošenih kalorija. Sjedilački način života uzrokovan poslom i aktivnostima u slobodno vrijeme koje zahtijevaju malo kretanja, pojava osobnih vozila i urbanističko planiranje neki su od razloga.
Moguće posljedice pretilosti na zdravlje su razvoj kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa, poremećaja mišićno-koštanog sustava i nekih oblika raka.
Dobro urbanističko planiranje za poboljšanje zdravlja
Brojne urbane strategije mogu promicati zdrave životne navike, od kojih se mnoge već provode u mnogim gradovima diljem svijeta.
Kompaktne četvrti
Kompaktna urbana područja u kojima su slobodno vrijeme, usluge, infrastruktura i javni prijevoz smješteni unutar jednostavne i kratke udaljenosti pješice ili javnim prijevozom, potiču pješake da hodaju umjesto korištenja osobnih vozila.
Pješački gradovi, na primjer “15 minutni gradovi“, koji koncentriraju većinu svojih usluga unutar kratke šetnje, mogu biti stvarno zanimljivi za sprječavanje pretilosti. Ako građanima treba manje vremena da dođu do zdravstvenog centra, mjesta studiranja ili posla nego da jednostavno traže parkirno mjesto (ili čak čekaju da stigne javni prijevoz), moglo bi se dogoditi da vježbaju svaki dan.
Više prostora za djecu za igru i odrasle za vježbanje
Povećana pretilost u dječjoj dobi je činjenica, a u zemljama poput Sjedinjenih Država brojka je dosegla 19% u ovom dobnom segmentu. Uključivanje dječjih parkova u tjelesne aktivnosti na otvorenom odličan je protuotrov za ovu situaciju koja sada pogađa sve manju djecu.
Teretane na otvorenom
Prostori za vježbanje u zelenim zonama ili javnim parkovima postaju sve popularniji, s prostorima i spravama za vježbanje, kao način poticanja zdravih životnih navika u borbi protiv pretilosti.
Gradovi koji se bore protiv pretilosti
Više od polovice svjetske populacije sada živi u urbanim područjima, a očekuje se da će ta brojka porasti na 70% do 2050. U razvijenim zemljama jedna od dvije osobe ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretila, a trend se sada seli u manje razvijene zemlje.
U Latinskoj Americi postoji veća prevalencija pretilosti u gradovima. U Indiji se procjenjuje da je 50% urbanih žena pretilo, u usporedbi s 20% žena koje žive u ruralnim područjima.
Neki gradovi nastoje preokrenuti ovu situaciju
● U Lecceu (Italija) pokrenut je projekt Piedibus, pješački program u kojem roditelji i volonteri prate djecu u školu kako bi se promovirala tjelesna aktivnost.
● U Arlingtonu (Virginia, USA) pokrenuta je kampanja “Namirnice bez automobila“, koja vozačima nudi kalkulator da vide koliko kalorija troše, koliko dolara štede i koliko emisija CO2 smanjuju ako odluče hodati umjesto voziti automobil.
● U Kaliforniji je nekoliko gradova zabranilo izgradnju novih prozora brze hrane pored kojih prolaze automobili, kako bi svoje stanovnike odvratili od kulture “jedenja u autu”, koja doprinosi lošim prehrambenim navikama.
● U Oklahoma Cityju, jednom od gradova s najvećim brojem stanovnika s prekomjernom tjelesnom težinom u Sjedinjenim Državama, objavili su rat masnoći, inicijativama koje uključuju stvaranje parkova, nogostupa, biciklističkih staza i staza s vrtovima po cijelom gradu i izgradnju sportskih dvorana u svim školama u gradu. Zahvaljujući ovoj inicijativi njezini su građani kolektivno izgubili tisuće kilograma sala.
