Novi rekord svjetske proizvodnje energije iz obnovljivih izvora

Budućnost obnovljivih izvora je stigla. Pritom posebice Sunčeva energija ubrzava više nego što je itko mislio da je moguće, kaže Dave Jones

Obnovljivi izvori, potaknuti rastom Sunčeve energije i vjetroenergije, bili su ‘odgovorni’ za rekordnih 30 posto svjetske proizvodnje električne energije u 2023. godini. Tomu je najviše pridonijela Kina dodavši 51 posto nove energije iz fotonaponskih sustava i 60 posto iz vjetroelektrana lani. 

Svijet je sada na prekretnici, priopćila je nezavisna organizacija Ember, u kojoj sunce i vjetar ne samo da usporavaju rast emisija, već zapravo počinju gurati proizvodnju iz fosilnih goriva unazad.  

Zaista, snažniji prihvat energije proizvedene iz ‘čistih’ postrojenja bio bi dovoljan za smanjenje emisija u svjetskoj energetici lani. “Međutim, suša je uzrokovala petogodišnji pad hidroenergije, što je stvorilo manjak koji je velikim dijelom nadoknađen ugljenom. Unatoč tome, najnovije prognoze daju nadu da će u ovoj godini započeti nova era pada proizvodnje iz fosilnih goriva, označavajući 2023. kao vjerojatni vrhunac emisija u energetici“, javlja taj energetski ‘think tank’.

Pad hidroenergije

U kombinaciji s nuklearnom energijom, svijet je u 2023. proizveo gotovo 40 posto električne energije iz izvora s niskim udjelom ugljika, stoji u Emberovom izvješću. 

Sunčeva energija predvodnik je energetske revolucije. Jer, ona je bila najbrže rastući izvor obnovljive električne energije 19. godinu zaredom, nadmašivši vjetroenergiju drugu godinu za redom. Rekordno povećanje broja postrojenja na koncu 2023. znači da se u ovoj godini očekuje još veći rast proizvodnje električne energije zahvaljujući Suncu. 

Sušni uvjeti, javlja Ember, rezultirali su rekordnim padom proizvodnje hidroenergije. Štoviše, proizvodnja iz hidroenergetskih postrojenja pala je na najnižu petogodišnju razinu. Nedostatak hidroenergije nadoknađen je povećanjem proizvodnje iz ugljena. A to je pak dovelo do povećanja globalnih emisija u energetici za jedan posto. 

Najveći dio rasta proizvodnje iz ugljena ili čak 95 posto otpada na četiri zemlje koje su bile ozbiljno pogođene sušama – Kinu, Indiju, Vijetnam i Meksiko.

Ključni čimbenici

“Budućnost obnovljivih izvora je stigla. Pritom posebice Sunčeva energija ubrzava više nego što je itko mislio da je moguće. Pad emisija u energetici sada je neizbježan“, ističe Dave Jones, direktor programa ‘Global Insights’ u Emberu, dodavši kako je prošla godina, ako se promatraju emisije, vjerojatno prekretnica u povijesti energetike.  

“No, brzina pada emisija ovisi o tome koliko brzo se nastavlja revolucija obnovljivih izvora energije. Dobra vijest je da su već poznati ključni čimbenici koji pomažu zemljama da oslobode puni potencijal sunca i vjetra. Veći prihvat čiste električne energije ne pomaže samo u dekarbonizaciji energetike. On, također, osigurava povećanje opskrbe, što je potrebno za elektrifikaciju cijelog gospodarstva, a to je prava promjena za klimu“, zaključuje, piše energetika-net.