Europskim gradovima se šire školske ulice za siguran i održiv put do škole

S dolaskom velikog broja učenika unutar kratkog vremenskog okvira, škole značajno doprinose jutarnjem i poslijepodnevnom vršnom prometu. Poseban izazov javlja se kad roditelji voze svoju djecu u školu te ih često ostavljaju što bliže ulazu.

Ovakvo ponašanje može stvoriti nesigurne uvjete na cesti i može imati šire negativne posljedice koje proizlaze iz povećanog lokalnog zagađenja zraka i buke te smanjena tjelesne aktivnosti, a sve to može nepovoljno utjecati na tjelesni i mentalni razvoj djece. Jedno obećavajuće rješenje jest implementacija „školskih ulica“ što uključuje ograničen motorizirani pristup na ulicama oko škole.

Najvidljivije prednosti uključuju poboljšanu sigurnost ulica zbog smanjenja broja vozila i promicanje modalnog prijelaza na aktivnije i održivije načine prijevoza.

Od 2010-ih, različiti gradovi unutar EU, uključujući one u Austriji, Belgiji, Francuskoj, Njemačkoj i Italiji, usvojili su školske ulice koristeći niz različitih pristupa. Nakon pandemije COVID-19 primijećena je značajna ekspanzija.

Kontekst

Način na koji djeca danas putuju u školu drugačiji je nego prije 20 do 30 godina, kada su djeca obično hodala, vozila bicikl ili koristila javni prijevoz da bi došla u školu. Nekoliko je čimbenika pridonijelo većem broju ljudi koji su odabrali osobni automobil kao primarni način putovanja u školu, uključujući:

• Urban sprawl: tijekom proteklih desetljeća gradovi su se proširili na manje gusta, raspršenija predgrađa.
• Monofunkcionalni razvoj: mnoga novoizgrađena urbana područja planiraju se kao jednonamjenske zone, kao što su samo stambene ili komercijalne.
• Povećana udobnost i percipirana zabrinutost za sigurnost: korištenje privatnog automobila roditeljima pruža veću fleksibilnost u smislu upravljanja svakodnevnim obiteljskim putovanjima, dok se također bavi percipiranom zabrinutošću oko sigurnosti na cesti i sigurnosti kad djeca putuju sama u školu.

To rezultira gustim prometom u blizini škola u razdoblju od 15 do 30 minuta na početku i na kraju školskog dana, što stvara nesigurne uvjete za pristup i izlazak za učenike i doprinosi zagušenju koje negativno utječe na druge u zajednici.

Također, putovanja u školu automobilom negativno doprinose i na druge načine kao što su:

• Povećano zagađenje zraka i buka: danas oko 91% svjetske populacija živi u područjima u kojima zagađenje zraka premašuje granice smjernica WHO-a, a to je obično u urbanim područjima. Djeca su posebno ranjiva budući da njihova faza fizičkog razvoja znači da se teže nose sa zagađenim zrakom.
• Niske razine tjelesne aktivnosti: putovanje automobilom u školu smanjuje mogućnosti tjelesne aktivnosti kroz hodanje, vožnju biciklom i romobilom, što je važno za tjelesni i mentalni razvoj djece.
• Niži obrasci održive mobilnosti: djeca koja se voze automobilom imaju manju vjerojatnost razviti održive obrasce mobilnosti tijekom odrastanja i kasnije u odrasloj dobi, budući da obrasci mobilnosti djece i mladih snažno utječu na njihove navike kretanja u odrasloj dobi.

Stoga je potrebno poduzeti mjere kako bi se zaustavio trend povećanja broja putovanja u školu automobilom kako bi se poboljšali uvjeti sigurnosti na cestama za učenike i osigurali bolji i zdraviji uvjeti za djecu.

Što su školske ulice?

Školske ulice mogu se definirati kao područja bez automobila izvan škola gdje su ceste zatvorene za vozila (ili imaju strogo ograničen pristup) – obično samo u kratkom periodu prije početka i završetka školskog dana.“

Obično školske ulice ograničavaju pristup motornim vozilima na kratke vremenske periode (15 – 30 minuta) tijekom vremena dolaska i odlaska učenika. Tijekom tih razdoblja dopušteni su samo aktivni načini putovanja – hodanje, vožnja romobilom i biciklom. Iznimke su dopuštene u nekim slučajevima za stanovnike i tvrtke koje se nalaze unutar označene zone školske ulice.

Zatvaranje cesta može se provoditi korištenjem uklonjivih barijera, nadziranih CCTV kamerama ili pod nadzorom policije i/ili drugog osoblja, bilo plaćenog ili volontera. Prometni znakovi ili posebne informativne ploče mogu sadržavati pojedinosti o vremenu provedbe. Implementacija školskih ulica ponekad je dopunjena određivanjem posebnih mjesta za odlazak roditelja koji svoju djecu trebaju dovesti u školu automobilom, čime se djeci omogućuje da zadnji dio svog puta do škole pješače samostalno ili u društvu roditelja ili učitelja. Dodatno, namjenski prostor za školske autobuse i javni prijevoz često se nalazi u blizini školske ulice.

Pojava školskih ulica u Europi

Prve školske ulice pojavile su se u talijanskom gradu Bolzanu davne 1989. godine. Od 2010. godine školske ulice su se proširile i na druge gradove Europe. To se često događalo zbog nekoliko inicijativa i projekata koje financira EU te kao odgovor na utjecaj loše kvalitete zraka na zdravlje djece. Video studija slučaja iz Opservatorija za urbanu mobilnost EU pod nazivom “Bolzano: školske ulice” prvi je promovirao koncept izvan Bolzana, nakon čega je uslijedio Intelligent Energy Europe (IEE) projekt STARS. Horizon 2020 projekt Metamorphosis pomogao je gradovima poput Milana i Beča da uvedu školske ulice.

Najveća ekspanzija školskih ulica dogodila se tijekom pandemije COVID-19 2020. godine, kad su se škole nakon karantena ponovno otvorile uz potrebu socijalnog distanciranja. Ukupan broj školskih ulica uspostavljenih na globalnoj razini povećao se s otprilike 200 u 2019. na oko 1200 u 2021. godini (u 150 gradova u 15 zemalja).

Dolje prikazani primjeri pokazuju da postoji niz različitih pristupa školskim ulicama koji se mogu voditi s lokalne, gradske ili regionalne razine, a mogu biti privremena ili trajna mjera.

Gent, Belgija, 2012.

Gent, u flamanskoj regiji Belgije, bio je jedan od prvih gradova koji je uveo školske ulice izvan Italije. Grad je 2012. godine uveo koncept na dvije ulice, a kasnije se proširila na druge gradove, uz podršku mreža održive mobilnosti i regulatornih mjera, poput ograničenja brzine od 30 km/h u područjima oko škola.

Široko usvajanje školskih ulica diljem Belgije dobilo je zamah 2018., službenim uključivanjem školskih ulica u Pravilnik o prometu. To je bilo kombinirano s nacionalnom kampanjom „Ulica spremna za školu“ koja je poduprla uspostavu školskih ulica informacijama i financiranjem, što je rezultiralo uspostavom više od 170 školskih ulica.

Beč, Austrija, 2018.

Školske ulice prvi put su uvedene u Beču pilot projektom. Godine 2018. grad je otvorio svoju prvu školsku ulicu u osnovnoj školi u Vereinsgasse, gusto izgrađenom području. Pilot je trajao dva mjeseca i testirao dvije varijante: jedan mjesec korištenjem uklonjive barijere za blokiranje pristupa motoriziranom prometu i jedan mjesec bez barijere, koristeći samo prometne znakove koji najavljuju pravila školske ulice.

Ankete prije i tijekom pilota prikupile su podatke za procjenu praktičnosti koncepta. Rezultati su dokazali da je koncept s barijerom bila učinkovitija u ograničavanju pristupa automobilima u usporedbi s korištenjem samih prometnih znakova. Kao posljedica toga, Beč je odlučio usvojiti uklonjive barijere za svoje koncept školskih ulica.

Danas Beč ima 10 aktivnih školskih ulica. Koncept je razrađen novim cestovnim dizajnom koji trajno uklanja motorizirani promet i transformira ulice u javne prostore za hodanje, vožnju biciklom, igru i druženje.

Pariz, Francuska, 2019.

U Parizu su školske ulice uvedene 2019. kako bi se poboljšala lokalna kvaliteta zraka u sklopu programa „rues aux écoles“ (ulice za škole). Ova je inicijativa bila dio niza mjera koje je provela gradonačelnica Anne Hidalgo za smanjenje prometa vozila u gradu. Od tada je broj školskih ulica naglo porastao na preko 210.

Za razliku od većine gradova, Pariz je mnoge od svojih školskih ulica učinio stalnim pješačkim zonama dodavanjem žardinjera s vegetacijom i drvećem. Pariz je povezao ideju školskih ulica s većim skupom ciljeva za cijeli grad koji uključuju borbu protiv efekta urbanog toplinskog otoka, zagađenja zraka i buke kako bi se podržalo njegovo uvođenje. Osim toga, četvrtina shema mora biti smještena u siromašnim četvrtima.

Baden-Württemberg, Njemačka, 2021.

U njemačkoj regiji Baden-Württemberg, školske ulice su jedan element unutar šireg programa oživljavanja gradskih središta. Program osnažuje lokalne zajednice da koriste ulični namještaj i vizualizacije, a rezultati su kombinacija postavljanja barijera za školske ulice i prostora koji se stvaraju za druženje roditelja.

Komplementarne mjere

Školske ulice mogu biti dio širih školskih planova putovanja kako bi se podržao modalni prijelaz s automobila na aktivnu mobilnost. Mogu se kombinirati s drugim mjerama školske mobilnosti, kao što su:

• Namjenske rute za put do škole
• Pješački i biciklistički „autobusi“ do škole (organizirane skupine djece koja putuju zajedno)
• Elementi igrifikacije kao što su Traffic Snake Game ili Cycling May
• Dnevnici putovanja koji dokumentiraju dječju percepciju njihovog putovanja u školu kako bi se identificirale potrebe za poboljšanjem
• Obuka o sigurnosti na cestama ili biciklistička obuka kako bi se djeci i roditeljima ili učiteljima dalo samopouzdanje da prijeđu na aktivne načine rada.

Štoviše, Smjernice SIGURNIJE DO ŠKOLE slovenskog Ministarstva infrastrukture predstavljaju rješenja za projektiranje cestovnog prometa u školama kako bi se poboljšala sigurnost učenika na cestama.

Rezultati

Prvi i najvidljiviji rezultat školskih ulica je smanjenje motoriziranog prometa oko škola. Pregled Sveučilišta Edinburgh Napier o 16 studija o učincima zatvaranja školskih ulica provedenih 2020. pronašao je dokaze da su školske ulice doista smanjile broj vozila preko zatvorenih cesta i susjednih ulica. Izvješće potvrđuje da školske ulice dovode do porasta broja djece koja pješače, bicikliraju i voze se romobilima do škole, a da pritom ne stvaraju probleme u cestovnoj sigurnosti.

Studija o školskim ulicama u Flandriji u Belgiji, koju su proveli Flamanski pokrajinski institut za higijenu, Flamanski istraživački centar VITO i Flamanski institut za zdrav život, također je otkrila pozitivne učinke. U prosjeku su školske ulice pridonijele aktivnijim školskim putovanjima, boljim uvjetima kvalitete zraka, manjoj buci tijekom koncepta školskih ulica kao i boljem zdravlju dišnih putova učenika u smislu parametara upale i elastičnosti dišnih putova. Obje studije su pokazale da većina roditelja podržava koncept školskih ulica.

Promatrajući školske ulice u Austriji, prema izvješću „Verkehrsclub Österreich”, također su dokumentirane prednosti školskih ulica. U slučaju jedne osnovne škole u Salzburgu, zabilježen je porast dolaska djece romobilima u školu s 1 % na 18 %, što je povezano s nizom mjera, uključujući uvođenje školske ulice. U bečkoj školskoj ulici Vereinsgasse promet automobilima smanjio se za čak 68%.

Podaci objavljeni u projektu Civitas FLOW o prvim školskim ulicama u Bolzanu pokazuju da takve ulice tijekom vršnog prometnog razdoblja uklanjaju do 4000 automobila s ceste.

Povezano s povećanjem aktivnog kretanja učenika i smanjenjem broja vozila koja dolaze ostaviti i pokupiti djecu, školske ulice mogu doprinijeti višim razinama tjelesne aktivnosti učenika. To zauzvrat razvija njihove vještine samostalnog kretanja u prometu te stvara nove rutine mobilnosti.

Osnaživanje dječjeg samopouzdanja za pješačenje ili vožnju biciklom do škole može potaknuti aktivno putovanje i za druge svrhe, kako sugerira pregled literature za Transport Scotland. Aktivno putovanje do škole također može rezultirati trajnim izborima aktivne mobilnosti u odrasloj dobi, kako su istražili Kaseva, K., Lounassalo, I., Yang, X. i suradnici u Finskoj.

Studije Londonske škole ekonomije i političkih znanosti te Sveučilišta Istočne Finske ističu još jedan važan učinak: povećanje udjela aktivnih načina putovanja i poboljšanje kvalitete zraka oko škola što može pozitivno utjecati na školski uspjeh učenika.

Izazovi, prilike i prenosivost

Zahvaljujući uspostavi školskih ulica u nekoliko zemalja i gradova, pioniri njihove implementacije prikupili su dragocjena iskustva koja mogu pomoći drugim gradovima da izbjegnu uobičajene izazove:

• Pilot-projekti: Iz pravnih ili regulatornih razloga, pilot-projekti ponekad traju samo jedan ili nekoliko dana. Takvo kratko razdoblje ne omogućuje sudionicima u prometu dovoljno vremena za prilagodbu i razumijevanje koristi, što otežava dobivanje podrške za trajna rješenja. Preporučuju se dulja probna razdoblja.
• Provedba: Oslanjanje samo na prometne znakove bez dodatnih mjera za regulaciju pristupa, poput fizičkih barijera, kamera, prisutnosti policije ili osoblja, rezultira niskom razinom poštivanja pravila. Tijekom pilot-projekta u bečkoj ulici Vereinsgasse zabilježen je veći broj vozila zbog izostanka barijere.
• Reakcija lokalnih dionika: Bez pravovremenih javnih konzultacija koje uzimaju u obzir potrebe svih zainteresiranih, zajednica može pružiti otpor zbog zabrinutosti da će se promet preusmjeriti na već preopterećene ceste ili da će lokalni stanovnici i poslovni subjekti imati poteškoća s pristupom.
• Pravni okvir: Pravni okviri za uspostavu školskih ulica znatno variraju. U nekim gradovima, poput Bolzana i drugih talijanskih gradova, školske se ulice reguliraju lokalnim dekretima. U Velikoj Britaniji koriste se prometni upravljački nalozi ili odredbe prometnih zakona koji omogućuju prometne eksperimente. U Belgiji i nedavno u Austriji, nacionalna prometna pravila definiraju školske ulice i njihove značajke.

Prilike koje nadilaze osnovne prednosti

Provedba školskih ulica može ponuditi gradskim donositeljima odluka prilike koje nadilaze neposredne koristi povezane s prometnom sigurnošću, kvalitetom zraka i zdravljem uključujući:

• Jačanje položaja djece u urbanom razvoju, stavljajući djecu u središte planiranja.
• Izgradnju zajednice, pružajući platformu za aktivno uključivanje dionika, uključujući škole, učenike i roditelje.
• Poticanje podrške zajednice, budući da zagovaranje za dobrobit djece može olakšati suradnju s volonterima, nevladinim organizacijama i roditeljima.
• Korak prema stvaranju prostora za ljude, pružajući priliku za postupni prijelaz na trajne prostore bez automobila za igru i druženje.
• Pozitivan imidž grada, budući da planiranje grada s djecom i za djecu može privući stanovnike i poslovne subjekte.
• Doprinos održivoj mobilnosti i drugim urbanim politikama, poput kvalitete zraka, javnog zdravlja, ublažavanja klimatskih promjena i razvoja.

Detaljnije

Mnoge smjernice i primjeri dobre prakse školskih ulica dostupni su na internetu:

School Streets: Putting Children and the planet first by the Child Health Initiative and the FIA Foundation, Aprill 2022

School Streets Factsheet by VCÖ (Traffic Club Austria), August 2023

School Streets Guidebook by 880 cities, Capital Regional District of British Columbia, City of Victoria, 2019

School Streets to shape child-friendly cities by Clean Cities Campaign – Streets for Kids, 2022

Residents in European cities overwhelmingly support school streets, new survey by Clean Cities Campaign – Streets for Kids, 2022

Designing Streets for Kids by NACTO and Global Designing Cities Initiative, 2020

Reinventing School Surroundings by perspective.brussels, 2022

School Streets and Traffic Displacement by Sustrans with support of Road Safety Trust and Birmingham City Council, 2022

School Streets – Intervention Sites vs. Control Sites Full Report by Transport for London, 2021

UNICEF’s Guidance for Safe and Healthy Journeys to School During the COVID-19 Pandemic and Beyond by UNICEF

POLIS Conference 2023 – session 1D. Safety, speed and schools, diverse presenters, November 2023

ELTIS Video Case Study Bolzano School Streets by the EU Urban Mobility Observatory, 2011

Paris School Streets: Safe for Children, Safe for Everyone by Streetfilms®, 2024

Website Safer Routes to School by Living Streets

Website Mums for Lungs on School Streets by Mums for Lungs

Autor: Claus Köllinger
Izraženi stavovi i mišljenja pripadaju autoru_ima i ne odražavaju stavove Europske komisije.

Izvor: urban-mobility-observatory.transport.ec.europa.eu