Kakva je uloga gradova u postizanju ciljeva smanjenja bacanja hrane u EU?

Rasipanje hrane i dalje je jedan od najhitnijih ekoloških izazova današnjice, s milijunima tona jestive hrane koja se svake godine odbacuje diljem Europske unije

Prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), u EU-u je 2022. proizvedeno približno 132 kilograma otpada od hrane po osobi, što iznosi nešto više od 59 milijuna tona otpada od hrane. Utjecaji na okoliš i gospodarstvo su veliki, značajno pridonose emisiji stakleničkih plinova, gubitku bioraznolikosti i zagađenju.

Dok se Europska unija priprema usvojiti obvezujuće ciljeve smanjenja bacanja hrane, gradovi pokazuju kako djelovanje na urbanoj razini može biti moćan alat u borbi protiv bacanja hrane.

Gradovi Guimaraes, Lille Metropole i Tallinn sastali su se s upravom Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane

Ovog su se mjeseca predstavnici Guimaraesa, Lille Metropolea i Tallinna sastali s upravom Europske komisije za zdravlje i sigurnost hrane kako bi predstavili ulogu gradova u rješavanju problema rasipanja hrane i raspravili o tome kako Platforma EU-a o gubicima hrane i rasipanju hrane može dodatno podržati urbane napore u provedbi nadolazećih ciljeva smanjenja rasipanja hrane.

Klaus Berend, direktor sigurnosti hrane, održivosti i inovacija pri Europskoj komisiji DG SANTE i predsjedavajući Platforme EU za gubitke hrane i rasipanje hrane, istaknuo je važnost gradova u rješavanju ovog problema: “Gradovi igraju ključnu ulogu u našim zajedničkim naporima da smanjimo rasipanje hrane. Radnje gusto naseljenih urbanih područja u praćenju rasipanja hrane i provedbi strategija za sprječavanje rasipanja hrane ključni su za postizanje ciljeva EU-a za smanjenje rasipanja hrane.” Dodao je: „Komisija prepoznaje jedinstvenu poziciju gradova u angažiranju građana i prilagođavanju akcija lokalnim potrebama te će nastaviti blisko surađivati ​​s njima na bilateralnoj osnovi, kao i kroz Platformu EU-a o gubicima hrane i rasipanju hrane.”

Guimaraes: obrazovanje i uključivanje sljedeće generacije

U Guimaraesu u Portugalu projekt 360.come bavi se obrazovanjem i uključivanjem zajednice u značajno smanjenje bacanja hrane. Nudi interaktivne obrazovne sesije o održivosti hrane za učenike, obuku za nastavnike i aktivnosti podizanja svijesti i resurse za škole i širu zajednicu.

Preko 300 učenika sudjelovalo je u sesijama, u rasponu od istraživanja načina na koji prehrambeni izbori utječu na prirodne resurse, do revizija otpada iz kantina koje su im pomogle u praćenju i analizi uzoraka otpada, do istraživanja kreativnih načina za ponovno korištenje viška hrane ili ostataka hrane.

Podržavanje gradske strategije o prehrambenim sustavima i smanjenju otpada

Inicijativa 360.come usklađena je sa širim naporima Guimaraesa u pogledu održivosti, podržavajući gradske strategije o prehrambenim sustavima i smanjenju otpada. Integriran je u gradski obrazovni program za okoliš PEGADAS, koji uključuje druge projekte koji podupiru napore za preraspodjelu hrane, poput suradnje s Re-food Guimaraes.

Uz to, 360.come je izravno pridonio RRRCICLO-u, gradskoj strategiji kružnog gospodarstva Guimaraesa koja potiče odvajanje otpada, kompostiranje u zajednici i praksu održive potrošnje te uključuje lokalne tvrtke u sprječavanje rasipanja hrane. Ove inicijative jačaju predanost grada kao dijela Misije EU-a o klimatski neutralnim i pametnim gradovima za postizanje klimatske neutralnosti do 2030.

Lille Metropole: rješavanje problema s bacanjem hrane – jedna po jedna kantina

Lille Metropole u sjevernoj Francuskoj izravno se bori s bacanjem hrane, posebno u području školskih kantina. Uz 140 do 185 grama hrane koja se baca po osobi svaki dan, što predstavlja 25 do 40% proizvedene hrane, metropolitanska uprava pokrenula je program s ciljem pomoći 200 kantina do 2029. godine.

Do 2024. već je sudjelovalo 40 menza pokazujući prve rezultate: 30% smanjenje bacanja hrane tijekom godine dana. Osim toga, na temelju povratnih informacija, metropola je izradila metodološki vodič kako bi škole mogle samostalno pokrenuti proces.

Godine 2024. Lille Metropole također je sudjelovao u Europskom tjednu za smanjenje otpada, organizirajući 21 radionicu pod nazivom „Manje bacam, bolje jedem, pa štedim novac!“ Na tim su sesijama sudionici naučili praktične načine smanjenja otpada kod kuće i dobili knjižicu recepata za borbu protiv otpada, kako bi te lekcije mogli provesti u praksi.

Cilj programa je smanjiti količinu otpada za 50 kg po stanovniku do 2030. godine

Ovi napori dio su šire strategije zacrtane u lokalnom programu Lille Metropole za sprječavanje otpada iz kućanstva i sličnog otpada 2023.-2029., koji uključuje namjenski proračun od 1,2 milijuna eura posebno namijenjen sprječavanju bacanja hrane. Cilj programa je smanjiti količinu otpada za 50 kg po stanovniku do 2030. godine, s posebnim naglaskom na biootpad.

Sustavnim pristupom i jasnim ciljevima Lille ne samo da smanjuje bacanje hrane, već i potiče dugoročnu kulturu održivosti.

Tallinn: kružno gospodarstvo i rješenja temeljena na zajednici

Tallinn, Estonija, postavlja ambiciozan primjer drugim gradovima sa svojim planom razvoja kružnog gospodarstva za 2035. Ovaj plan stavlja rasipanje hrane u središte gradske strategije, uz druga ključna područja kao što su gospodarenje otpadom, zaštita okoliša i održiva potrošnja hrane.

Grad je već uveo nekoliko inovativnih rješenja za smanjenje bacanja hrane, uključujući projekt ormarića za hranu, koji prikupljaju višak hrane od građana, trgovina i ugostiteljskih usluga. Ova inicijativa, razvijena u suradnji s FudLoopom, pokazala se vrlo učinkovitom u redistribuciji hrane koja bi inače otišla u otpad.

Tallinn također blisko surađuje s Bankom hrane, koja ima središnju ulogu u distribuciji hrane ljudima u potrebi. Grad daje financijsku potporu Foodbank-u, pokrivajući stanarinu i plaće, kako bi se osigurao njezin kontinuirani rad.

Osim toga, organizatori javnih događanja u Tallinnu moraju slijediti smjernice koje sprječavaju bacanje hrane, pri čemu se višak hrane redistribuira, a ne baca. Ovaj proaktivni pristup doveo je do promjene u lokalnoj kulturi, gdje se bacanje hrane više ne doživljava kao neizbježno, već kao nešto što se može spriječiti.

Strategije za smanjenje bacanja hrane u školama i vrtićima

Gradski plan razvoja kružnog gospodarstva za 2035. dodatno proširuje te napore, s fokusom na stvaranje održivih obrazaca potrošnje hrane i podržavanje sustava doniranja hrane.

Tallinn je već počeo provoditi strategije za smanjenje bacanja hrane u školama i vrtićima, a planirano je i postavljanje ormara s hranom u obrazovnim ustanovama kako bi dijeljenje hrane postalo pristupačnija opcija za učenike i osoblje.

Uloga gradova u postizanju ciljeva EU-a za smanjenje bacanja hrane

Kako se ističe u posljednjem izvješću EEA-e o sprječavanju stvaranja otpada, potrebno je više mjera utemeljenih na dokazima i strategija na nacionalnoj razini kako bi se ubrzao napredak.

Ciljevi EU-a za smanjenje rasipanja hrane ključni su, ali bez jasne predanosti integraciji sprječavanja rasipanja hrane u politiku klime i bioraznolikosti, puni potencijal ovih ciljeva ostat će nedostižan.

Gradovi poput Guimaraesa, Lille Metropolea i Tallinna služe kao primjeri kako lokalne vlasti ne samo reagiraju na bacanje hrane, već aktivno rade na njegovom smanjenju.

Njihove su inicijative dokaz da lokalno djelovanje, potpomognuto pravom potporom i financiranjem, može imati značajan utjecaj na globalnu borbu protiv rasipanja hrane.

Kako gradovi nastavljaju s inovacijama i surađuju s EU-om, rad predstavljen DG SANTE pomoći će u oblikovanju budućnosti napora za smanjenje bacanja hrane diljem Europe.

Ove inicijative ističu snagu gradova u pretvaranju izazova u rješenja, a naučene lekcije sigurno će nadahnuti druge da poduzmu slične akcije u svojim zajednicama, zaključuje eurocities.