Kako gradovi napreduju u strategijama nultog otpada? Spominje se i Zagreb kao primjer dobre prakse
Peto izdanje Izvješća o stanju gradova s nultim otpadom (State of Zero Waste Municipalities Report) ističe koliko gradova daje prioritet prevenciji, ponovnoj upotrebi i popravku u odnosu na recikliranje
Gradovi diljem svijeta sve više daju prioritet prevenciji, ponovnoj upotrebi i popravku u odnosu na recikliranje, prema izvješću organizacije Zero Waste Europe (ZWE).
Peto izdanje Izvješća o stanju Zero Waste gradova ističe promjenu koja je u tijeku u lokalnom gospodarenju otpadom.
Certifikacija gradova s nultim otpadom
Kroz projekte koje koordinira ZWE i certifikaciju gradova s nultim otpadom, koju provodi njezina sestrinska organizacija, Mission Zero Academy, gradovi s 18 milijuna stanovnika u Europi dobivaju podršku u provedbi rješenja s nultim otpadom.
Izvješće prikazuje mnoge snažne primjere nultog otpada u praksi. Na primjer, vidljiv je snažan fokus na ponovnu upotrebu i popravak, pri čemu je Tallinn postigao stopu povrata od 92 posto za višekratno posuđe na gradskim događajima i uspostavio više od 10 gradskih centara za ponovnu upotrebu i popravak.
U međuvremenu, Komunala Škofja Loka u Sloveniji izbjegava korištenje 23 000 jednokratnih čaša svojom uslugom najma u 2024. Slično tome, Zagreb u Hrvatskoj zabilježio je pad odlaganja otpada za 20 posto, a odvojeno prikupljanje otpada poraslo je za 50 posto, dijelom zbog mjera poput zabrane jednokratne plastike u javnim zgradama i povećanog prikupljanja materijala od vrata do vrata.
„Ovo izvješće ima za cilj biti svojevrsni dosje nade“, rekao je Jack McQuibban, voditelj lokalne provedbe u Zero Waste Europe. „U ovim teškim vremenima još uvijek možemo pokazati činjenicu da postoji sve veći broj gradova, od Accre do Amsterdama, koje provode smjela i ambiciozna lokalna rješenja za nulti otpad, dokazujući da progresivne akcije za zaštitu okoliša mogu i moraju ostati na vrhu dnevnog reda.“
Diljem Europe gradovi unapređuju kružne prakse kroz ambiciozne ciljeve, dokazane rezultate i rastuću prekograničnu suradnju
Amsterdam planira gotovo udvostručiti prikupljanje tekstila po osobi, Katalonija povećava stope ponovne upotrebe tekstila, a talijanska Contarina prednjači s 90 posto odvojenog prikupljanja.
Statiegeldalliantie okuplja preko 730 gradova i općina u Belgiji i Nizozemskoj kako bi podržala sustave povrata kaucije, a Sajam višekratne ambalaže 2024. privukao je preko 480 sudionika, naglašavajući rastući zamah za rješenja za ponovnu upotrebu.
„U globalnom političkom kontekstu u kojem je lako osjećati se beznadno, takva je inspiracija vidjeti kako gradovi i općine iznova i iznova preuzimaju vodstvo prema boljoj budućnosti za svoje građane“, rekla je Maite Liekens, voditeljica projekta ponovne upotrebe u Fair Resource Foundation. „Oni odbijaju čekati i biti dio problema, već odlučuju postati dio rješenja.“
Stvaranje čišće i održivije budućnosti
Izvršna direktorica Zero Waste Montenegro, Vanja Cicmil, dodala je: „Naš rad povezuje zajednice, poduzeća i institucije u stvaranju čišće i održivije budućnosti za Crnu Goru. Kroz obrazovanje, inovacije i suradnju ne bavimo se samo otpadom, već potičemo trajne promjene u okolišu koje će koristiti generacijama koje dolaze.“
U međuvremenu, u Gani je inicijativa Zero Waste Accra koju je pokrenula GAYO uspostavila postrojenje za oporabu materijala koje sada obrađuje polovicu gradskog otpada i zaslužila priznanje od The Earthshot Prize.
Cjelovito Izvješće o stanju Zero Waste gradova za 2024. godinu nudi više primjera koji pokazuju kako lokalne akcije potiču sistemske promjene.
