JOŠ JEDNOM ZNANSTVENO DOKAZANO: Više zelenila u urbanim područjima spasilo bi 1,16 milijuna života
Rezultati istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta Monash u Melbourneu naglašavaju važnost ulaganja u zelene površine u gradovima kao dugoročne strategije za smanjenje smrtnosti izazvane klimatskim promjenama i ekstremnim vrućinama
Povećanje vegetacije u urbanim područjima za 30 posto moglo je spriječiti više od trećine svih smrtnih slučajeva uzrokovanih ekstremnim vrućinama u razdoblju od 2000. do 2019. godine na globalnoj razini, pokazalo je istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Monash u Melbourneu. Više zelenila u urbanim područjima spasilo bi 1,16 milijuna života.
Ekstremne vrućine izazvane klimatskim promjenama ozbiljna su prijetnja javnom zdravlju
Ekstremne vrućine izazvane klimatskim promjenama – koje su pak uzrokovana ljudskim djelovanjem – ozbiljna su prijetnja javnom zdravlju. Visokim temperaturama pripisuje se pola milijuna smrti godišnje u razdoblju 2000. – 2019. To je 0,91 posto svih smrtnih slučajeva na globalnoj razini, prenosi portal Euronews.
Iako su zdravstvene koristi zelenih površina već dobro dokumentirane, znanstvenici sa Sveučilišta Monash navode kako je ovo, prema njihovim saznanjima, prva studija koja na temelju znanstvenog modela procjenjuje učinak vegetacije na smanjenje temperature u gradovima te posljedično broj smrtnih slučajeva uzrokovanih vrućinom koji su mogli biti spriječeni povećanjem indeksa poboljšane vegetacije (EVI) u promatranom razdoblju 2000. – 2019.
Glavni istraživač, profesor Yuming Guo, navodi da su rezultati istraživanja važni jer „ukazuju na to da očuvanje i širenje zelenih površina mogu biti potencijalne strategije za snižavanje temperature i ublažavanje zdravstvenih posljedica izloženosti vrućini.“
Profesor Guo procjenjuje da bi „prema najekstremnijim scenarijima globalnog zagrijavanja“ udio smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom do 2090-ih godina mogao dosegnuti 2,5 posto svih smrtnih slučajeva u Sjevernoj Europi te čak 16,7 posto u Jugoistočnoj Aziji.
Istraživanje na temelju podataka iz 53 zemlje
Istraživanje je provedeno na temelju podataka o temperaturi s 830 lokacija u 53 zemlje, dok je razina vegetacije mjerena na temelju satelitskih snimki, s pomoću Enhanced Vegetation Indexa (EVI), alata koji je razvila NASA. Na temelju tih podataka ekstrapolirani su rezultati na urbano stanovništvo kako bi se dobio uvid u to koliko bi povećanje zelenih površina moglo smanjiti smrtnost od vrućine. Istraživanje je objavljeno 30. travnja 2025. na portalu The Lancet.
Iako je najefikasniji način smanjenja smrtnosti povezane s vrućinom smanjenje emisije stakleničkih plinova, više zelenih površina također igra važnu ulogu. Vegetacija kao što su drveće, trava i drugi biljni pokrivači hladi okolni zrak stvaranjem sjene, smanjenjem sunčevog zračenja i povećanjem „evapotranspiracije“ – procesa u kojem voda iz tla i biljaka isparava, čime dolazi do hlađenja zraka. To smanjuje broj ljudi koji su izloženi ekstremnoj vrućini i smanjuje rizik od smrti zbog visokih temperatura.
Zelenilo ima pozitivne učinke na mentalno zdravlje, socijalnu interakciju i fizičku aktivnost, a smanjuje i onečišćenje zraka
Osim toga, studija ukazuje na to da zelenilo također može imati pozitivne učinke na mentalno zdravlje, socijalnu interakciju i fizičku aktivnost, a smanjuje i onečišćenje zraka. Sve to može dodatno smanjiti rizik od smrti povezane s vrućinom.
Znanstvenici su izračunali da bi povećanje vegetacije za 10, 20 i 30 posto smanjilo prosječne dnevne temperature za 0,08°C, 0,14°C i 0,19°C, što bi moglo spriječiti 0,86 milijuna, 1,02 milijuna i 1,16 milijuna smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom, odnosno 27,2 posto, 32,2 posto i 36,7 posto svih smrtnih slučajeva izazvanih vrućinom između 2000. i 2019. godine.
U modelu pozitivan učinak zelenila ovisio je o različitim čimbenicima, uključujući vrstu klime te socioekonomski i demografski sastav određenog grada. Prema znanstvenom modelu najveći učinak smanjenja smrtnosti bio bi u urbanim područjima Južne Azije, Istočne Europe i Istočne Azije, gdje su visoke temperature češće i gdje je utjecaj vrućine na zdravlje ljudi značajniji, prenosi tehnoeko.
