Danska uvodi prvi svjetski „porez na podrigivanje“
Danska, zemlja poznata po svojoj predanosti održivosti i inovativnim ekološkim politikama, postaje prva u svijetu koja uvodi revolucionarni porez na emisije stakleničkih plinova iz stočarstva, popularno nazvan „porez na podrigivanje“ ili „porez na nadutost“
Od 2030. godine, danski poljoprivrednici plaćat će 300 danskih kruna (oko 43 dolara) po toni ekvivalenta ugljikovog dioksida (CO2e) za metan koji njihove krave, ovce i svinje ispuštaju, prvenstveno kroz podrigivanje.
Do 2035. godine, ovaj porez povećat će se na 750 kruna (oko 106 dolara) po toni, ali uz 60% poreskog olakšanja, što znači da će efektivni trošak biti 120 kruna (17 dolara) po toni 2030. i 300 kruna (43 dolara) po toni 2035.
Ova mjera dio je danskog plana za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 70% do 2030. u odnosu na razine iz 1990. godine, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2045.
Prema podacima, prosječna danska krava proizvede oko 5,6 tona CO2e godišnje, što znači da će poljoprivrednici plaćati oko 672 krune (96 dolara) po kravi godišnje od 2030., uz povećanje do 1680 kruna (241 dolar) do 2035.
Porez je rezultat kompromisa između vlade, poljoprivrednika, industrije i sindikata, postignutog u lipnju 2024., a potvrđenog u danskom parlamentu u studenom 2024. Iako je izazvao kontroverze, s dijelom poljoprivrednika koji ga nazivaju „birokratskim teretom“, inicijativa je dobila podršku ekoloških organizacija poput Danskog društva za očuvanje prirode, koje ga smatra „povijesnim kompromisom“.
Prihodi od poreza bit će uloženi u fond za zelenu tranziciju stočarstva, uključujući istraživanje dodataka hrani koji smanjuju emisije metana za 20-30%
Danska, kao veliki izvoznik mliječnih proizvoda i svinjetine, suočava se s izazovom jer poljoprivreda čini oko 46% njezinih emisija. Ova mjera inspirira globalnu raspravu o klimatskim politikama, dok kritičari upozoravaju na rizik povećanja cijena hrane i opterećenja za poljoprivrednike.
Primjerice, Novi Zeland je odustao od sličnog poreza 2024. zbog prosvjeda poljoprivrednika. Danska ipak nastavlja, uz dodatne mjere poput pošumljavanja 250.000 hektara i obnove močvara, čime pokazuje odlučnost u borbi protiv klimatskih promjena. Ovaj „porez na podrigivanje“ postavlja Dansku kao pionira, ali i otvara pitanje: hoće li svijet slijediti njezin primjer?
