Škotski zakon o ekocidu: Pionirski korak u zaštiti prirode

Škotska je 29. svibnja 2025. ušla u povijest uvođenjem prijedloga zakona o ekocidu, koji je pozicionira kao prvu naciju u Ujedinjenom Kraljevstvu koja bi mogla kriminalizirati ozbiljnu i bezobzirnu štetu prirodi.

Prijedlog, koji je u škotski parlament uvela MSP Monica Lennon iz Laburističke stranke, ima za cilj uvesti ekocid kao kazneno djelo, s potencijalnim kaznama do 20 godina zatvora za pojedince i neograničenim novčanim kaznama za tvrtke. Ovaj zakon stavlja Škotsku u središte globalnih napora za korištenje kaznenog prava u sprječavanju masovnog uništavanja okoliša, dok istovremeno izaziva rasprave o njegovoj izvedivosti i učinkovitosti.

Definicija i opseg zakona

Prijedlog zakona o ekocidu definira ekocid kao “nezakonite ili bezobzirne radnje počinjene sa znanjem o značajnoj vjerojatnosti ozbiljne i ili široko rasprostranjene ili dugotrajne štete okolišu.”

Ova definicija obuhvaća širok spektar okolišnih zločina, uključujući:

• Izlijevanje nafte i kemikalija koje zagađuju vodu i tlo.
• Krčenje šuma koje dovodi do gubitka staništa i smanjenja bioraznolikosti.
• Industrijsko zagađenje koje ispušta toksične tvari u zrak i vodu.
• Destruktivne ribolovne prakse koje iscrpljuju riblje zalihe i oštećuju morske ekosustave.

Zakon se primjenjuje na pojedince i organizacije, s posebnim naglaskom na odgovornost poslodavaca za radnje svojih zaposlenika, osim ako ne mogu dokazati da nisu bili svjesni ili su poduzeli razumne mjere za sprječavanje ekocida. Sudovi će također moći naložiti naknadu štete, pokrivanje troškova sanacije okoliša i izdavanje javnih obavijesti o počinjenim prekršajima.

Globalni kontekst

Škotski prijedlog zakona dio je šireg globalnog pokreta za priznavanje ekocida kao ozbiljnog zločina. Godine 2024. pacifičke otočne države Vanuatu, Samoa i Fidži predložile su uvođenje ekocida kao međunarodnog zločina, ističući potrebu za zaštitom okoliša na globalnoj razini. Europska unija planira uvesti odredbe za procesuiranje ponašanja usporedivog s ekocidom do 2026. godine, dok zemlje poput Brazila, Meksika, Nizozemske, Perua i Italije razvijaju slične zakone.

Jojo Mehta, izvršna direktorica organizacije Stop Ecocide International, pohvalila je Škotski potez: “Ovaj Škotski prijedlog zakona snažan je primjer kako nacionalna akcija može potaknuti globalne promjene. Iako je krajnji cilj priznavanje ekocida kao ozbiljnog zločina diljem svijeta, nacionalni zakoni igraju ključnu ulogu u legitimiranju tog cilja i osiguravanju odgovornosti.“

Podrška u Škotskoj

Prijedlog zakona uživa značajnu podršku u škotskom parlamentu, s više od 50 zastupnika iz svih glavnih stranaka, uključujući Konzervativce, koji su ga podržali. Ova rijetka međustranačka suradnja naglašava ozbiljnost ekoloških izazova s kojima se Škotska suočava, uključujući prijetnje klimatskim promjenama i gubitak bioraznolikosti.

Monica Lennon, predlagateljica zakona, istaknula je njegov značaj: “Suočeni smo s klimatskom i ekološkom krizom. Vrijeme je da napade na naš okoliš tretiramo s ozbiljnošću koju zaslužuju. Ovaj zakon šalje snažnu poruku da Škotska neće tolerirati ekocid.“

Škotska vlada podržava prijedlog u načelu, a ministrica za okoliš Mairi McAllan izjavila je: “Predani smo zaštiti škotskog prirodnog okoliša i borbi protiv klimatske krize. Zakon o ekocidu usklađen je s našim ambicijama da budemo lideri u zaštiti okoliša i održivosti.”

Kritike i izazovi

Unatoč širokoj podršci, prijedlog zakona suočava se s kritikama. Neki tvrde da je definicija ekocida previše nejasna, što bi moglo dovesti do nenamjernih posljedica, poput kriminalizacije legitimnih poslovnih aktivnosti. Drugi ističu da postojeći okolišni zakoni već pokrivaju mnoge aspekte koje zakon obuhvaća, dovodeći u pitanje potrebu za novim zakonodavstvom.

Centar za prava okoliša u Škotlandu (ERCS) upozorio je da bi bez značajnih ulaganja u agencije za provedbu zakona, poput Škotske agencije za zaštitu okoliša (SEPA), zakon mogao ostati simboličan. ERCS je predložio uspostavu posebnog škotskog suda za okolišne slučajeve kako bi se osiguralo da zagađivači budu odgovorni. Također postoje pitanja o tome koje radnje bi točno trebale biti klasificirane kao ekocid, koliko ozbiljna šteta mora biti i tko bi trebao biti odgovoran – tvrtke, rukovoditelji ili radnici.

Maurice Golden, zastupnik Konzervativaca, naglasio je međunarodni kontekst: “Ne želimo da Škotska bude viđena kao laka meta. Ovaj zakon mora biti robustan kako bi poslao snažnu globalnu poruku.“

Potencijalni utjecaj

Ako bude usvojen, zakon o ekocidu mogao bi imati dalekosežne posljedice za škotsku okolišnu politiku i njezin globalni ugled. Ne samo da bi ojačao pravnu zaštitu okoliša, već bi i pozicionirao Škotsku kao lidera u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti.

Ekonomski, zakon bi mogao smanjiti troškove povezane s čišćenjem zagađenja i obnavljanjem ekosustava, dok bi istovremeno privukao tvrtke koje prioritiziraju održivost. Škotska bi se mogla etablirati kao središte zelene ekonomije, privlačeći investicije i potičući inovacije u ekološkim tehnologijama.

Zakon bi također mogao poslužiti kao model za druge jurisdikcije koje žele uvesti slične zakone. S obzirom na to da bi parlamentarni glasovi mogli uslijediti već ove godine, sljedeći mjeseci bit će ključni za određivanje hoće li Škotska postati prva nacija u Ujedinjenom Kraljevstvu koja kriminalizira ekocid.

Zakon o ekocidu predstavlja hrabar i vizionarski pristup zaštiti okoliša

Kriminaliziranjem ozbiljne štete prirodi, Škotska se postavlja kao globalni lider u borbi protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti. Iako izazovi poput provedbe i definicije ostaju, potencijal zakona za inspiriranje promjena, kako unutar Škotske tako i na međunarodnoj razini, ne može se podcijeniti.

Dok svijet bori s dvostrukim krizama klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti, Škotski pionirski korak mogao bi utrti put novoj eri okolišne odgovornosti.

Za više informacija o prijedlogu zakona o ekocidu, posjetite Scottish Parliament.