Pametna brzina: Kako EU uvodi nove standarde sigurnosti na cestama

U 2023. godini, prema podacima Eurostata, u prometnim nesrećama u Europskoj uniji poginulo je 20.380 ljudi, što je tek 1,3% manje nego 2022. godine. Prebrza vožnja ostaje jedan od glavnih uzroka ovih tragičnih ishoda, doprinoseći 10-15% svih nesreća i 30% smrtnih slučajeva.

Kako bi se suočila s ovim problemom, Europska unija uvela je obvezu instaliranja pametnih uređaja za asistenciju brzine (Intelligent Speed Assistance, ISA) na svim novim vozilima od srpnja 2024. Ovi sustavi, koji koriste GPS i napredne tehnologije, obećavaju značajno smanjenje nesreća, ali izazivaju i rasprave o slobodi vozača i privatnosti.

Što su ISA sustavi?

Pametni uređaji za asistenciju brzine (ISA) su tehnološki sustavi koji pomažu vozačima da se pridržavaju ograničenja brzine. Kombinirajući GPS, digitalne karte i kamere za prepoznavanje prometnih znakova, ISA sustavi detektiraju trenutačno dopuštenu brzinu i upozoravaju vozače ako je prelaze.

Postoje dva glavna tipa sustava:

• Savjetodavni ISA: Upozoravaju vozače putem zvučnih signala, vibracija ili vizualnih upozorenja na nadzornoj ploči.
• Intervencionistički ISA: Aktivno ograničavaju brzinu vozila smanjivanjem snage motora ili pružanjem otpora na pedalu gasa, ali vozači mogu preuzeti kontrolu pritiskom na pedalu.

Prema European Road Safety Charter, ISA sustavi moraju omogućiti vozačima da zadrže punu kontrolu, što znači da se mogu isključiti ili nadjačati, a informacije o ograničenju brzine ostaju dostupne čak i kada je sustav isključen.

EU regulativa: Novi standardi za sigurnost

EU je uvela obvezu ISA sustava kroz Uredbu (EU) 2019/2144, koja je dio šireg plana za poboljšanje sigurnosti na cestama.

Ključni datumi su:

• 6. srpnja 2022.: ISA sustavi postali su obvezni za nove tipove vozila (kategorije M i N, uključujući osobne automobile i komercijalna vozila).
• 7. srpnja 2024.: Sva nova vozila prodana u EU moraju biti opremljena ISA sustavima.

Ova regulativa, usvojena 2019., dopunjena je detaljnim tehničkim specifikacijama iz Uredbe (EU) 2021/1958, objavljenom 17. studenog 2021.

Proizvođači mogu birati između četiri vrste povratnih informacija:

1. Kaskadno akustično upozorenje: Prvo vizualno upozorenje, zatim zvučno ako vozač ne reagira.
2. Kaskadno vibracijsko upozorenje: Vizualno upozorenje praćeno vibracijama pedale.
3. Haptička povratna informacija: Pedala gasa pruža otpor pri prekoračenju brzine.
4. Kontrola brzine: Automatski smanjuje snagu motora, ali vozač može nadjačati sustav.

Ovi sustavi moraju imati točnost od najmanje 90%, koristeći prometne znakove, digitalne karte ili oboje, kako bi osigurali pouzdanost u stvarnim uvjetima vožnje.

Kako ISA sustavi funkcioniraju?

ISA sustavi koriste napredne tehnologije za praćenje i regulaciju brzine vozila.

Glavne komponente uključuju:

• GPS i digitalne karte: Omogućuju sustavu da prepozna ograničenja brzine na temelju lokacije vozila.
• Kamere za prepoznavanje znakova: Detektiraju prometne znakove u stvarnom vremenu, čak i u uvjetima loše vidljivosti.
• Računalni sustavi: Obrada podataka i pružanje povratnih informacija vozaču.

Na primjer, ako vozilo prelazi ograničenje brzine od 50 km/h, ISA može prikazati upozorenje na nadzornoj ploči, emitirati zvučni signal ili povećati otpor pedale gasa. U intervencionističkim sustavima, snaga motora može se automatski smanjiti kako bi se brzina vratila unutar dopuštenog ograničenja. Vozači uvijek mogu nadjačati sustav, što osigurava da zadrže kontrolu nad vozilom.

Učinkovitost ISA sustava

Istraživanja potvrđuju značajan potencijal ISA sustava u smanjenju prometnih nesreća. Studija iz 2014. u Norveškoj, koju navodi ETSC, zaključila je da je ISA najučinkovitiji sustav pomoći vozaču za spašavanje života. Prema SWOV-u, potpuna implementacija intervencionističkog ISA-a može smanjiti fatalne nesreće za 30% i ozbiljne ozljede za 25%. Projekt PROSPER, financiran od strane EU, predvidio je smanjenje smrtnih slučajeva za 19-28% u tržišnom scenariju i 26-50% u reguliranom scenariju, s većim učincima na gradskim cestama.

Ispitivanja u deset europskih zemalja (Austrija, Belgija, Danska, Finska, Francuska, Mađarska, Nizozemska, Španjolska, Švedska) pokazala su da ISA smanjuje prebrzu vožnju i sužava raspodjelu brzina, čime se povećava sigurnost. Studija u Nizozemskoj izvijestila je o smanjenju bolničkih prijema za 15% i smrtnih slučajeva za 21% kada se koristi ISA.

Kontroverze i izazovi

Unatoč dokazanim prednostima, ISA sustavi izazivaju rasprave. Neki vozači izražavaju zabrinutost zbog potencijalnog ograničavanja slobode vožnje, posebice u ruralnim područjima gdje su ograničenja brzine manje stroga ili gdje prometni znakovi mogu biti nejasni.

Prema ScienceDirect, iako je prihvaćanje ISA sustava visoko među vozačima, važna je mogućnost isključivanja sustava kako bi se povećala njihova privlačnost. Također postoje zabrinutosti oko točnosti digitalnih karata i prepoznavanja znakova, posebice u uvjetima loše vidljivosti ili na cestama bez jasnih oznaka.

Proizvođači se suočavaju s izazovima povećanih troškova proizvodnje, posebice za jeftinija vozila, jer moraju osigurati besplatne ažuriranja karata tijekom sedam godina i podršku sustava tijekom 14 godina. Unatoč tim izazovima, većina vozača cijeni ISA nakon kratkog razdoblja prilagodbe, a dodatna prednost, poput izbjegavanja kazni za prebrzu vožnju, dodatno povećava njihovu privlačnost.

Utjecaj na sigurnost na cestama u EU

S obzirom na to da su ISA sustavi obvezni za sva nova vozila od srpnja 2024., očekuje se značajno poboljšanje sigurnosti na cestama. Prema European Commission, EU je zabilježila oko 19.800 smrtnih slučajeva na cestama u 2024., što je 3% manje nego 2023. Međutim, napredak je prespor za postizanje cilja prepolovljavanja broja žrtava do 2030. godine u sklopu inicijative Vision Zero. ISA sustavi mogli bi značajno doprinijeti ovom cilju, posebice jer se procjenjuje da prebrza vožnja uzrokuje 30% fatalnih nesreća.

Puni učinak ISA sustava vjerojatno će se vidjeti tek kada većina vozila na cestama bude opremljena ovom tehnologijom, što može potrajati nekoliko godina zbog postupne zamjene starijih vozila. Europska komisija planira procijeniti učinkovitost ISA sustava do 31. prosinca 2025., što će pružiti dodatne podatke o njihovom utjecaju.

Značajan korak prema sigurnijim cestama u Europskoj uniji

Pametni uređaji za asistenciju brzine predstavljaju ključni korak prema sigurnijim cestama u Europskoj uniji. Kroz obveznu implementaciju od srpnja 2024., EU pokazuje predanost smanjenju prometnih nesreća i spašavanju života. Iako postoje izazovi, poput troškova i prihvaćanja od strane vozača, dokazi upućuju na to da ISA sustavi mogu značajno smanjiti rizike povezane s prebrzom vožnjom.

Kako tehnologija napreduje, ovi sustavi će vjerojatno postati još precizniji i prihvatljiviji, pridonoseći viziji EU-a za nultu stopu smrtnosti na cestama do 2050. godine.

Za više informacija o ISA sustavima i njihovoj regulativi u EU, posjetite European Road Safety Charter.