DONUT MODEL GRADA – novi model za održivi urbanizam

U svijetu gdje tradicionalna ekonomska misao stavlja naglasak na neprestani rast bruto domaćeg proizvoda (BDP), britanska ekonomistica Kate Raworth donijela je osvježavajuću perspektivu kroz svoj model poznat kao “donut ekonomija”.

Ovaj inovativni pristup ima za cilj zadovoljiti potrebe svih ljudi unutar granica koje naš planet može podnijeti, stvarajući takozvani “siguran i pravičan prostor” za čovječanstvo. Amsterdam je postao prvi grad koji je službeno usvojio ovaj model za svoje urbanističko planiranje, a to se dogodilo u travnju 2020. godine, kao dio strategije za oporavak od pandemije COVID-19 i za pomak prema održivijoj budućnosti.

Ovaj članak istražuje kako Amsterdam primjenjuje model krofne, koji su rezultati te što to znači za budućnost urbanog razvoja. (P.S.Naziv modela se referira na oblik donuta – krafne sa rupom u sredini.)

Što je donut model?

Model krofne, koji je Raworth prvi put predstavila 2012. godine, a kasnije detaljno opisala u svojoj knjizi Doughnut Economics: Seven Ways to Think Like a 21st-Century Economist (Doughnut Economics), temelji se na ideji da ekonomija ne smije biti usmjerena samo na rast, već na ravnotežu između društvenih i ekoloških prioriteta.

Vizualno, model podsjeća na donut (krafnu sa rupom u sredini): unutarnji prsten predstavlja društvenu osnovu, dok vanjski prsten označava ekološki plafon.

Društvena osnova

Društvena osnova obuhvaća 12 dimenzija koje su ključne za dostojanstven život, uključujući:

• Pristup hrani i čistoj vodi,
• Adekvatno stanovanje,
• Zdravstvenu zaštitu,
• Obrazovanje,
• Jednakost spolova,
• Politički glas i pravdu.

Ove dimenzije temelje se na Ciljevima održivog razvoja Ujedinjenih naroda (UN SDG), a cilj je osigurati da nitko ne “padne u rupu kdonuta” – odnosno, da nitko ne živi ispod minimalnih standarda.

Ekološki plafon

Ekološki plafon definira devet planetarnih granica, prema radu Johana Rockströma i suradnika, izvan kojih dolazi do nepovratne štete planetu.

Ove granice uključuju:

• Klimatske promjene,
• Gubitak bioraznolikosti,
• Zagađenje zraka i vode,
• Acidifikacija oceana,
• Promjene u korištenju zemljišta.

“Siguran i pravičan prostor” nalazi se između ovih dviju granica – prostor gdje društva mogu napredovati bez ugrožavanja planeta. Ovaj model izaziva konvencionalno razmišljanje o ekonomskom razvoju i nudi okvir za održivi urbanizam.

Primjena donut modela u Amsterdamu

Amsterdam je 2020. godine, usred globalne pandemije, prepoznao priliku za preoblikovanje svoje ekonomske i urbanističke strategije. Umjesto povratka na “uobičajeno poslovanje”, grad je odlučio usvojiti donut model kako bi postao lider u kružnom gospodarstvu i održivom razvoju.

U travnju 2020., grad je pokrenuo svoj Gradski portret temeljen na donut modelu, razvijen u suradnji s organizacijama poput Doughnut Economics Action Lab (DEAL), Circle Economy, Biomimicry 3.8 i C40 Cities (Amsterdam City Doughnut).

Amsterdam Donut Koalicija

Ključnu ulogu u provedbi ovog modela ima Amsterdam Donut Koalicija, osnovana u prosincu 2019. godine. Ova mreža okuplja više od 30 organizacija, uključujući zajedničke skupine, mala i srednja poduzeća, velike tvrtke, akademske institucije i lokalnu upravu. Koalicija organizira radionice, razvija projekte i promiče suradnju kako bi donut model postao sastavni dio gradskih politika.

Četiri leće modela

Amsterdam je prilagodio globalni donut model na razinu grada kroz koncept “Doughnut Unrolled”, koji koristi četiri međusobno povezane leće za analizu:

1. Lokalna društvena leća: Kako osigurati da svi stanovnici Amsterdama imaju pristup osnovnim potrebama?
2. Lokalna ekološka leća: Kako smanjiti utjecaj grada na okoliš?
3. Globalna društvena leća: Kako gradske aktivnosti utječu na ljude izvan Amsterdama?
4. Globalna ekološka leća: Kako Amsterdam doprinosi ili smanjuje globalne ekološke pritiske?

Ove leće omogućuju gradu da razmotri svoje lokalne aspiracije u kontekstu globalnih odgovornosti, stvarajući holistički pristup urbanističkom planiranju.

Praktične primjene

Donut model nije samo teorijski okvir – Amsterdam ga aktivno primjenjuje u stvarnim projektima i politikama. Jedan od najznačajnijih primjera je projekt Strandeiland, dio razvoja IJburga, koji uključuje izgradnju šest novih otoka. Ovaj projekt koristi održive materijale, niskoemisiona plovila i temelje koji štite divlje životinje.

Strategija kružnog gospodarstva

Amsterdam je donut model integrirao u svoju strategiju Amsterdam Circular 2020-2025, fokusirajući se na tri ključna sektora:

• Graditeljstvo: Promicanje recikliranih materijala i energetski učinkovitih zgrada.
• Biomasa i hrana: Smanjenje otpada od hrane i podrška lokalnoj, održivoj proizvodnji.
• Potrošački proizvodi: Poticanje ponovne uporabe i recikliranja.

Ova strategija ima za cilj postizanje potpune kružnosti do 2050. godine, čime bi Amsterdam postao grad koji efikasno koristi resurse i minimizira otpad (Amsterdam Circular Strategy).

Lianne Hulsebosch, savjetnica za održivost u Amsterdamu, izjavila je: „Nije da svaki svakodnevni gradski projekt mora početi s modelom krofne, ali model je sada dio našeg DNK-a“ (Time Magazine). Ova izjava naglašava duboku integraciju modela u gradske procese donošenja odluka.

Utjecaj i rezultati

Primjena donut modela u Amsterdamu otkrila je i uspjehe i izazove. Prema podacima iz Gradske uprave, 20% stanovnika grada ne može pokriti osnovne potrebe nakon plaćanja stanarine, a samo 12% od 60.000 online prijava za društveno stanovanje je uspješno (The Guardian). Ovi podaci ukazuju na značajne društvene izazove, posebice u pogledu pristupačnosti stanovanja.

Ekološki, Amsterdam je zabilježio porast emisija ugljičnog dioksida u posljednjih nekoliko godina, što pokazuje potrebu za daljnjim naporima u smanjenju utjecaja na okoliš. Donut model trenutno se koristi kao polazna točka za radionice i rasprave o politikama, ali još nije razvijen kao alat za detaljnu procjenu učinka.

Planovi za budućnost

Grad planira stvaranje “Gradskih samoportreta” temeljenih na iskustvima stanovnika, što bi trebalo omogućiti preciznije prilagođavanje politika. Također, u tijeku je razvoj verzije 2.0 metodologije, a očekuje se i lansiranje platforme za dijeljenje znanja o donut modelu (Kate Raworth).

Šire implikacije i globalni potencijal

Amsterdam nije sam u ovom pothvatu. Drugi gradovi, uključujući Kopenhagen, Bruxelles, Dunedin, Nanaimo, Portland i Austin, istražuju ili usvajaju slične modele (Time Magazine). Na primjer, Kopenhagen je započeo testiranje modela na projektima poput obnove svoje kovnice, dok Bruxelles primjenjuje model na stambene projekte poput Arc-en-Ciel (Tomorrow Brussels).

Ovi primjeri ukazuju na rastući trend u održivom urbanističkom planiranju, gdje gradovi preispituju svoje ekonomske modele i traže ravnotežu između društvenih i ekoloških prioriteta. Donut model nudi prilagodljiv okvir koji se može primijeniti na različite kontekste, od velikih metropola do manjih zajednica.

Donut model pruža holistički pristup urbanističkom planiranju koji spaja društvene i ekološke ciljeve. Njegova snaga leži u sposobnosti da poveže lokalne potrebe s globalnim odgovornostima, omogućujući gradovima da budu prosperitetni, pravični i održivi. Amsterdam je pokazao da je moguće primijeniti ovu teoriju u praksi, iako su dugoročni rezultati još uvijek u fazi razvoja. Ipak, ovaj model nudi nadu za budućnost gradova koji žele biti “dom za sve” unutar granica planeta.

Za više informacija o donut modelu i njegovoj primjeni u Amsterdamu, posjetite The Amsterdam City Doughnut.