Sjeverna Makedonija prva na Zapadnom Balkanu gradi baterijske sustave za struju

Sjeverna Makedonija prva na Zapadnom Balkanu gradi baterijske sustave za struju
Kvartovske baterije za pohranu energije, Izvor: pametni-gradovi.eu, AI

Jedna od najvažnijih stvari koje su predviđene novim makedonskim Zakonom o energetici je mogućnost skladištenja viškova struje u baterijskim sustavima, a Sjeverna Makedonija prva će na Zapadnom Balkanu početi graditi jedan takav sustav. 

Kazao je to za za Energetiku-net Marko Bislimovski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku, vodne usluge i usluge gospodarenja komunalnim otpadom Republike Sjeverne Makedonije. U zemlji je, inače, dosad izgrađeno fotonaponskih panela ukupnog kapaciteta od 3100 MW.

Nedavno je u Sjevernoj Makedoniji donesen novi Zakon o energetici, što to znači za energetski sektor u državi i njegov daljnji razvoj?

Novim Zakonom o energetici implementira se tzv. četvrti energetski paket europskog zakonodavstva koji se odnosi na energetiku. To znači da je Makedonija sada izjednačena sa svim ostalim članicama EU. Novi Zakon o energetici posvećuje veliku pozornost regionalnoj suradnji, formiranju zajedničkih tržišta električne energije i prirodnog plina, podiže razinu zaštite prava potrošača, a ostatak sadržaja sličan je prethodnom zakonu. Makedonija je potpisnica Ugovora o osnivanju Energetske zajednice i zbog toga smo obavezni implementirati europsko zakonodavstvo. Kao država do kraja 2023. morali smo implementirati četvrti energetski paket, i iz te obveze morali smo donijeti novi zakon, jer su promjene starog bile preopsežne i zakon bi postao nepregledan. Zato je pravilno pristupljeno izradi novog Zakona o energetici, čija je izrada započela 2023. i cijeli bi proces trebao završiti 2025.

Jedna od novosti koje donosi zakon je i mogućnost skladištenja energije u baterijskim sustavima. Kada će taj proces zaživjeti u praksi?

To je jedna od najvažnijih stavki. U Makedoniji, kao i u Europi, izgrađen je velik broj fotonaponskih elektrana, ali to može stvoriti probleme kod balansiranja sustava. Novi Zakon o energetici omogućuje skladištenje energije. Mi smo kao Regulatorna komisija već izmijenili pravilnik o licencama, tako da zainteresirani investitori već mogu podnijeti zahtjev za izdavanje licence za tzv. operatora skladišta električne energije. To će olakšati situaciju u pogledu balansiranja sustava, jer će investitori moći skladištiti svoju električnu energiju kad je najjeftinija i najviše se proizvodi, a kasnije je prodavati kad je skuplja.

Izvor: M.T.

Postoji li već interes za skladištenje električne energije u baterijskim sustavima i kakva su vaša očekivanja?

Još nemamo prvi zahtjev, ali očekujemo da ćemo ga uskoro dobiti, jer su u tijeku postupci za izdavanje rješenja za postavljanje tih sustava ako su u sklopu fotonaponskih elektrana, dok će oni koji budu samostalna baterijska skladišta trebati građevinsku dozvolu. I fizičke i pravne osobe moći će podnositi zahtjeve. Očekujem da će većina onih koji su već postavili fotonaponske elektrane postaviti i prve baterije kako bi skladištili energiju. Takvo nešto već postoji u Grčkoj i Bugarskoj. U Grčkoj se radi po drugom konceptu – raspisuju se natječaji na koje se javljaju zainteresirani investitori, a u Makedoniji mislim da ćemo nakon Bugarske biti drugi u regiji.

Znači li to da će na Zapadnom Balkanu Sjeverna Makedonija biti prva zemlja u kojoj će biti moguće skladištiti električnu energiju?

Da, bit ćemo prvi na Zapadnom Balkanu.

Je li i dalje u porastu broj instaliranih solarnih panela u Sjevernoj Makedoniji ili postoji trend pada?

U posljednje tri i pol godine izgrađeno je oko 1000 MW fotonaponskih elektrana. Trenutno se i dalje podnose zahtjevi Regulatornoj komisiji. Što se tiče balansiranja sustava, možemo primiti oko 1500 MW s postojećim kapacitetom prijenosne mreže, bez baterija, novih hidroelektrana i plinskih elektrana. Interes još traje. Očekujem da će s novim Zakonom o energetici interes za izgradnju fotonaponskih elektrana i dalje rasti. Do 2022. instalirani kapacitet bio je 2100 MW, a danas je oko 3100 MW. Izgrađen je velik broj fotonaponskih elektrana. Sada se privode kraju i dvije veće vjetroelektrane, što će biti dodatnih 65 MW priključenih na mrežu. Tako će u skoroj budućnosti biti i drugih najavljenih investicija.

Znači li to da u mreži ostaje još malo prostora za nove solarne panele?

Da, tako je.