Jedan od pet europljana izložen je pretjeranoj buci!

Više od jednog od pet Europljana izloženo je štetnoj buci u prometu, prema najnovijem izvješću Europske agencije za okoliš (EEA), što je čini trećom najsmrtonosnijom prijetnjom okolišu nakon onečišćenja zraka i ekstremnih temperatura.

Francuska, Njemačka, Luksemburg: Gdje ljudi doživljavaju najgore zagađenje bukom u Europi?

Procjenjuje se da samo tri zemlje imaju manje od 10 posto stanovništva izloženo štetnim razinama buke.

Cestovni promet najrašireniji je izvor buke u prometu, izlažući procijenjenih 92 milijuna ljudi razinama iznad praga Direktive EU o buci u okolišu (END) od 55 decibela (dB) za razdoblje dan-večer-noć. Ovo je ponderirana prosječna razina zvuka tijekom 24-satnog razdoblja koja objašnjava zašto su ljudi osjetljiviji na buku tijekom noći.

Željeznički promet utječe na 18 milijuna ljudi, a slijedi buka zrakoplova koja uznemirava 2,6 milijuna.

Rezultirajući fiziološki stres i poremećaji spavanja doprinose 66 000 preranih smrti godišnje i mnogim slučajevima srčanih bolesti i dijabetesa, prema izvješću o buci u okolišu u Europi, koje se objavljuje svake pete godine i obuhvaća 31 zemlju.

„Buka se često zanemaruje i smatra se samo smetnjom svakodnevnog života“, kaže izvršna direktorica EEA-e, Leena Ylä-Mononen. „Međutim, dugoročni utjecaji buke na naše zdravlje i okoliš su široko rasprostranjeni i značajni.“

Ako se mjeri prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), koji imaju nešto niži prag od 53 dB za cestovni promet, gotovo svaki treći europski građanin izložen je rizičnom onečišćenju bukom.

Koje zemlje najviše pate od onečišćenja bukom?

U apsolutnim brojkama, Francuska ima najveći broj ljudi izloženih buci u prometu u prosjeku tijekom dana i noći: procijenjenih 24 milijuna ljudi. Njemačka ima najveći broj samo tijekom noćnih sati, s oko 15 milijuna pogođenih ljudi.

Kada se na to gleda u postocima, to je druga stvar. Preko 50 posto stanovništva izloženo je štetnim razinama buke na Cipru i u Luksemburgu. Stanovništvo Francuske i Austrije također loše prolazi prema ovom pokazatelju.

Na drugom kraju ljestvice, procjenjuje se da samo tri zemlje – Estonija, Slovačka i Portugal – imaju manje od 10 posto stanovništva izloženih razinama iznad praga END-a.

Kako se možemo vratiti sigurnijoj količini decibela?

EU trenutno nije na putu da ostvari svoj cilj smanjenja broja ljudi kronično uznemiravanih bukom u prometu za 30 posto do 2030. (u usporedbi s razinama iz 2017.).

Izvješće preporučuje nekoliko zakonodavnih promjena kako bi se ubrzao tempo, uključujući:

• Za cestovni promet: Snižavanje ograničenja brzine za vozila u urbanim područjima i poticanje korištenja guma s niskom razinom buke.
• Za buku željeznice: Obvezna upotreba tiših sustava kočenja, zahtjev za boljim održavanjem vlakova i tračnica te naknadna ugradnja teretnih vlakova.
• Za buku zrakoplova: Optimizacija obrazaca slijetanja i polijetanja te poticanje uvođenja tiših zrakoplova.

Asfalt s niskim stupnjem buke, izolacija zgrada i zvučne barijere neke su od mjera koje zemlje istražuju bliže domovima ljudi.

Istraživači također ističu veze između zelenih površina i sigurnosti od buke. Najmanje 29 posto površine europske mreže Natura 2000 pogođeno je visokim razinama buke od prometa, kažu, što ugrožava ciljeve očuvanja kontinenta.

Povećanje pristupa zelenim površinama i njihovo održavanje tihim ključno je, jer ti prostori mogu pružiti psihološku obnovu i pomoći u smanjenju smetnji buke za ljude.

Hrvatska je dobro prošla u ovom istraživanju – nalazi se pri dnu svih tablica. Cijelo izvješće možete pogledati i analizirati ovdje.