Novo istraživanje otkriva da bi umjetna inteligencija mogla smanjiti gubitke infrastrukture u slučaju katastrofa za 15%
Primjene umjetne inteligencije, poput prediktivnog održavanja i digitalnih blizanaca, mogu pomoći u održavanju struje i otvorenosti cesta tijekom katastrofa – te uštedjeti 70 milijardi dolara na gubicima infrastrukture, prema Deloitteu.
Primjene umjetne inteligencije poput prediktivnog održavanja i digitalnih blizanaca mogle bi spriječiti 15% projiciranih gubitaka od prirodnih katastrofa u elektroenergetskim mrežama, vodovodnim sustavima i prometnoj infrastrukturi, što bi do 2050. godine iznosilo 70 milijardi dolara uštede diljem svijeta, prema nedavno objavljenom izvješću Deloitte Centra za održivi napredak.
Nužnost uvođenja naprednih tehnologija
Vlade i drugi dionici moraju prevladati tehnološka ograničenja, financijska ograničenja, regulatornu nesigurnost, dostupnost podataka i sigurnosne probleme prije nego što se otpornost omogućena umjetnom inteligencijom može široko primijeniti za infrastrukturne sustave, prema izvješću.
Prirodne katastrofe uzrokovale su gotovo 200 milijardi dolara prosječnih godišnjih gubitaka infrastrukture diljem svijeta u posljednjih 15 godina, prema Deloitteu. Izvješće predviđa da bi se taj broj mogao povećati na približno 460 milijardi dolara do 2050. godine. Očekuje se da će klimatske promjene povećati učestalost i intenzitet ovih događaja, što će dovesti do većih gubitaka, prema izvješću.
„Ulaganje u umjetnu inteligenciju ima najveći kratkoročni potencijal za smanjenje štete od oluja, koje uključuju tropske ciklone, tornada, grmljavinske oluje, tuče i mećave“, rekla je Steinmann. „Ove prirodne katastrofe uzrokuju najveći udio gubitaka infrastrukture zbog svoje visoke učestalosti, širokog geografskog dosega i sve većeg intenziteta.“
Tehnologije umjetne inteligencije mogu ponuditi preventivna, detektivna i responzivna rješenja za rješavanje prirodnih katastrofa
Izvješće o otpornosti umjetne inteligencije na infrastrukturu koristi empirijske studije slučaja, probabilističko modeliranje rizika i ekonomsko predviđanje kako bi pokazalo kako umjetna inteligencija može pomoći liderima u jačanju infrastrukture kako bi mogli planirati, reagirati i brže se oporaviti od prirodnih katastrofa.
„Tehnologije umjetne inteligencije mogu ponuditi preventivna, detektivna i responzivna rješenja za rješavanje prirodnih katastrofa – ali neke intervencije imaju veći utjecaj od drugih“, rekla je Steinmann.
Ulaganje u umjetnu inteligenciju dok je infrastruktura u fazi planiranja čini otprilike dvije trećine potencijala umjetne inteligencije za sprječavanje troškova prirodnih katastrofa, rekla je. Alati poput digitalnih blizanaca pokretanih umjetnom inteligencijom, prediktivnih sustava održavanja i analize scenarija mogu pomoći urbanistima u dizajniranju otpornije infrastrukture.
„Istovremeno, čelnici bi trebali ulagati u izgradnju potrebne digitalne i podatkovne infrastrukture, poticanje međusektorske suradnje i pomoć u osiguravanju pristupa visokokvalitetnim podacima kako bi mogli maksimizirati učinkovitost alata umjetne inteligencije u tri faze životnog ciklusa infrastrukture (planiranje, odgovor i oporavak)“, rekla je Steinmann.
Gradovi trebaju surađivati s dionicima privatnog sektora i istraživačkim institucijama
Gradovi mogu prevladati ograničenja resursa suradnjom s dionicima privatnog sektora i istraživačkim institucijama te fokusiranjem na isplativija rješenja koja pružaju dokazane mjerljive koristi, poput sustava ranog upozorenja temeljenih na umjetnoj inteligenciji, rekla je.
„Počevši s pilot projektima, fokusirajući se na jednu vrstu opasnosti – poput oluja – i izravno surađujući s privatnim tvrtkama ili istraživačkim centrima, može pomoći u demonstraciji vrijednosti i izgradnji zamaha za šire usvajanje“, rekla je Steinmann.
„Ulaganje u umjetnu inteligenciju može pomoći u postizanju rjeđih ili kraćih nestanaka struje, bržem oporavku sustava nakon oluja ili manjem broju oštećenih ili neupotrebljivih cesta i mostova“, rekla je u e-poruci Jennifer Steinmann, voditeljica Deloitteovog globalnog poslovanja za održivost.
Razvojne banke, osiguravajuća društva i financijske institucije sve više potiču strategije smanjenja rizika temeljene na umjetnoj inteligenciji putem fleksibilnih modela financiranja i inovacijskih fondova, dodala je.
