Izdvajanja za zaštitu okoliša povećana za gotovo 250 milijuna eura – evo koji su najzeleniji gradovi u zemlji…
HRVATSKI GRADOVI U 2024. SU ZA ZAŠTITU OKOLIŠA IZDVOJILI 133% VIŠE ILI 250 MILIJUNA EURA VIŠE NEGO 2023. KOJI SU GRADOVI PREDNJAČILI?: Prema analizi podataka FINA-e o izvršenju proračuna, hrvatski gradovi su u 2024. za zaštitu okoliša izdvojili 133,77 posto ili 248 milijuna eura više nego u 2023., pri čemu je njih 18 iz svojih proračuna izdvojilo iznad 10 posto sredstava, dok je izdvajanja za 100 i više posto povećalo njih čak 37, ili skoro trećina. Evo rekordera…
Najviše su novca po stanovniku na tom polju u promatranoj godini izdvojili Biograd na Moru, Hrvatska Kostajnica, Nin, Varaždin, Umag…, a gotovo isti su s ponešto izmijenjenim redoslijedom, konkretno: Hrvatska Kostajnica, Biograd na Moru, Varaždin, Našice, Nin… u navedenom razdoblju prednjačili i po udjelu izdvajanja iz ukupnog budžeta.
Prema nominalnom povećanju izdvajanja u vrhu su se pak lani izdvojili – Varaždin, Umag, Biograd na Moru, Rijeka, Petrinja, Garešnica…, a postotnim porastom u odnosu na 2023. – Vis, Garešnica, Korčula, Orahovica, Rab, Hvar, Nova Gradiška…, objavljuje gradonacelnik.hr.
Zaštita okoliša davno je ušla u fokus međunarodnih, nacionalnih i lokalnih politika
Prije više od pola stoljeća, 1972. godine, usvajanjem Programa Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) i održavanjem Konferencije u Stockholmu, zaštita okoliša ušla je u fokus međunarodnih, nacionalnih i lokalnih politika. Od tada pa do danas razvila se i kod nas u jednu od zahtjevnijih proračunskih stavki jedinica lokalne samouprave, a paralelno s tim rasla je i građanska svijest o važnosti života u što zelenijem i održivijem okruženju.
U Republici Hrvatskoj posebna se pažnja posljednjih desetljeća usmjerava na gospodarenje otpadom – saniranje odlagališta, izgradnju reciklažnih dvorišta, nabavku spremnika za odvojeno prikupljanje otpada i sustavnu edukaciju građana, ali i na projekte vezane uz obnovljive izvore energije, očuvanje bioraznolikosti i prilagodbu klimatskim promjenama.
Sustav gospodarenja otpadom je i dalje problem
Zaštita okoliša postala je uz nacionalnu, nezaobilazna tema i na lokalnoj razini, gdje upravo gradovi snose najveći teret provedbe propisa i ciljeva koje je RH preuzela ulaskom u Europsku uniju. Premda se posljednjih godina bilježi značajan napredak – prije svega u pogledu odvajanja otpada i povećanja stope recikliranja – sustav gospodarenja otpadom još uvijek nije u potpunosti zaokružen, a ključan problem ostaje manjak infrastrukture, posebno centara za gospodarenje otpadom, pa se i najuspješniji gradovi, unatoč visokom postotku odvajanja, nerijetko suočavaju s pitanjem kamo dalje i kako učinkovito sanirati prikupljeni otpad.
Financijska ulaganja sama po sebi nisu dovoljna da osiguraju ispunjenje ambicioznih ciljeva EU-a
Podaci Ministarstva financija i FINA-e jasno pokazuju da gradovi na ovom polju ulažu sve više: u posljednje četiri godine izdvajanja za zaštitu okoliša učetverostručena su – s nešto više od 117 milijuna eura u 2021. ili još bliže – 185.122.413 u 2023. na gotovo 433 milijuna eura (432.759.284) u 2024. Ukupno su u proteklom mandatu uložili preko 861 milijun eura.
No, financijska ulaganja sama po sebi nisu dovoljna da osiguraju ispunjenje ambicioznih ciljeva EU-a. Hrvatska je, primjerice, imala cilj da do 2020. godine odvojeno prikuplja 50 posto otpada, a danas, unatoč znatnim ulaganjima i rastu svijesti, stopa na nacionalnoj razini tek se približava toj brojci, dok je na razini gradova prosjek (28,25) znatno niži i daleko ispod zacrtanih planova.
Podsjetimo, Prelog (67,8!), Mursko Središće, Buzet, Osijek, Slavonski Brod, Krk, Ludbreg, Koprivnica, Grubišno Polje, Križevci, Đurđevac, Varaždin i Virovitica jedinih je 13 gradova u zemlji koji su u lanjskoj godini uspjeli premašiti zadanu stopu od 50 posto odvojeno prikupljenog otpada…
Pritisak na jedinice lokalne samouprave je sve veći
Pritisak na jedinice lokalne samouprave pritom je sve veći jer im, uz obveze, prijete i kazne, a prilike koje su postojale u prethodnom razdoblju nisu u potpunosti iskorištene: primjerice od raspoloživih 475 milijuna eura za razvoj centara za gospodarenje otpadom, iskorišten je do danas tek manji dio sredstava. Istodobno, novi ciljevi već su postavljeni: do 2025. trebalo bi reciklirati 55 posto komunalnog otpada, a do 2035. čak 65 posto otpada. Realizacija tih ciljeva zahtijeva usklađeno djelovanje lokalne i državne razine, znatna dodatna ulaganja i jasniju strategiju koja povezuje prikupljanje, obradu i konačno zbrinjavanje komunalnog otpada.
Gradovi u većini, međutim, iako malo po malo, ali ipak, pokazaju da žele i znaju odgovoriti na postavljene eko-izazove i da su u stanju podići svijest svojih građana i ulagati u zelene politike, a zaštita okoliša postaje jedno od ključnih pitanja lokalnih uprava.
U sljedećem razdoblju dodatnu priliku pružaju fondovi Europske unije i Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kroz koje je samo kroz 2025. predviđeno više od pola milijarde eura namijenjenih upravo ulaganju u održive projekte, od sanacije otpada do proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Na gradovima je da iskoriste tu priliku i nastave podizati standarde zaštite okoliša u svojim sredinama.
Kakva je bila situacija prošle godine?
Provjerili smo u našoj najnovijoj analizi kakva je situacija bila prošle godine (najaktualniji dostupni podaci Ministarstva financija), tj. koliko su gradovi iz konsolidiranih proračuna u 2024. izdvojili za čistoću svog okružja, aktivnosti, mjere, programe i projekte u cilju zaštite okoliša…
Promatramo li spomenuta izdvajanja po stanovniku, najbolje je rangiran –Biograd na Moru sa 778,43 eura ‘per capita’, zatim u poretku idu Hrvatska Kostajnica – 671,73 i Nin – 359,18 eura, a na četvrtom mjestu je Varaždin s 333,14 prosječno izdvojenih eura. Među deset prvih na popisu su i Umag, Senj, Petrinja, pa još jedan, treći, iz Zadarske županije, Obrovac, onda Garešnica i Glina, čija izdvajanja se kreću između 328,73 i 171,89 eura po glavi stanovnika. Točno 100 i više PC eura izdvojila su 32 grada, od 30 do 100 eura – 31.
A prema udjelu izdvajanja za zaštitu okoliša u proračunu na prvoj poziciji u deset najbolje rangiranih gradova našla se Hrvatska Kostajnica s 31,38 posto, usamljena iznad 30 posto, a osim nje, preko 15 posto proračuna u ove su svrhe izdvojili – Biograd na Moru – 27,35 i Varaždin – 16,48. U Top 10 su i: Našice, Nin, Otočac, Duga Resa, Senj, Benkovac i Sinj, između 14,15 i 12,41 posto udjela izdvajanja. Iznad 10 posto imalo je 18 gradova, od 5 do 10 posto- 31, a između 1 i 5 posto udjela- 41 hrvatski grad.
Varaždin prednjači po nominalnom trendu
Po nominalnom trendu povećanja izdvajanja sredstava u odnosu na 2023., ne računajući naravno Zagreb (+218.828.959), prednjači Varaždin, koji je za zaštitu okoliša izdvojio rekordnih +7.766.758 eura više nego u prethodnoj godini, umjesto predlanjskih 6.919.758 dao lani- 14.585.515 eura.
Preko tri milijuna eura porasta imali su i Umag (+3.431.485) i Biograd na Moru (+3.155.758), a Top 10 u apsolutnim brojkama čine i: Rijeka, Petrinja, Garešnica, Rab, Kastav, Bjelovar i Dubrovnik, između +2.950.535 i +866.365 eura povećanja.
Iznad 1 milijun eura porasta upisalo je sedam gradskih središta, od 500.000 do 1.000.000 ‘zelenog’ porasta bilježi 15, od 100.000 do 500.000 eura- 42. ‘Plus’ u odnosu na godinu ranije imalo ih je 88, a ‘minus’ – 34 hrvatska grada…
Prema postotnom trendu prednjači Vis
Kad promatramo postotni trend na liderskoj je poziciji Vis, sa +6854,57 posto porasta. U poretku slijedi Garešnica. uz + 2775,17 posto, zatim- Korčula – +1811,09 posto, Orahovica -+725,04 posto, Rab -+603, 03 posto, Hvar -+548,23 posto, Nova Gradiška – +536,18 posto, Ludbreg – +515,58 posto, pa peti otočni centar na listi, Umag, uz + 461,78 i na koncu u Top 10- Kastav, +458,69 posto povećanja izdvajanja za zaštitu okoliša.
Iznad 400 posto izdvajanja za istu namjenu imali su i: Ilok i Grubišno Polje, a Sveti Ivan Zelina i Prelog– preko 300 posto izdvajanja. Ravno 100 i više posto porasta evidentiralo je njih 37, od +1 do +100 – 53 grada.
Najveća ukupna novčana izdvajanja za zaštitu okoliša imao proračunski najjači Zagreb
Normalno da je u 2024. najveća ukupna novčana izdvajanja za zaštitu okoliša imao proračunski najjači Zagreb– 312.349. 801 euro, kojega su iznosom novca u skladu s vlastitim blagajnama pratili: Varaždin – 14.585.516 eura, Dubrovnik – 5.611.577 eura, Rijeka– 5.463.855 eura, Biograd na Moru– 4.360.000 eura, Bjelovar – 4.233.536 eura, Umag – 4.174.599 eura, Petrinja – 3.633.761 euro, Zadar – 2.970.536 eura…
*Napominjemo kako je u analizi korišten konsolidirani (razina 23) izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifikaciji (RAS). Te izvještaje ispunjavaju sami JLS-ovi te su oni prema zakonu o pristupu informacijama javno dostupni. Gradonačelnik.hr ne radi nikakve korekcije izvornih podataka navedenih u izvješćima, a njihova točnost isključiva je odgovornost samih JLS-a. (P. Livajić)
