Zašto gradovi trebaju kružno upravljanje otpadom kako bi smanjili urbane emisije
GRADOVI TREBAJU KRUŽNO UPRAVLJANJE OTPADOM: Analiza u novom izvješću neprofitne organizacije Leading Cities i konzultantske tvrtke Afkar Collective tvrdi da je način na koji rukujemo otpadom „pitanje otpornosti prvog reda“.
Kružni sustavi otpada, koji uključuju ponovnu upotrebu vode i oporavak resursa, kao i recikliranje i kompostiranje, ključne su poluge za smanjenje urbanih emisija, prema novom izvješću.
Dok se gradovi bore sa zagađenjem, opterećenjem resursa i klimatskim rizikom, nova analiza neprofitne organizacije Leading Cities i globalne konzultantske tvrtke Afkar Collective tvrdi da je način na koji rukujemo otpadom „pitanje otpornosti prvog reda“.
Kružni sustavi otpada za urbanu otpornost
Izvješće “Kružni sustavi otpada za urbanu otpornost: Opasnosti linearnih sustava otpada i kako kružni modeli rješavaju te potrebe” prati kako današnji model „uzmi-iskoristi-odbaci“ pojačava onečišćenje, iscrpljuje prirodne sustave i veže gradove u skupu, krhku infrastrukturu.
Izvješće zagovara kružne sustave otpada kao praktične alate koji smanjuju emisije, štite zdravlje i štite zajednice od šokova.
Autori ističu da je kružni otpad „osnovna infrastruktura“ za klimatsko doba: „Redizajniranjem načina na koji materijali i voda “teku” kroz gradove – zatvaranjem krugova, vrednovanjem nusproizvoda i mjerenjem ishoda – gradovi mogu zamijeniti linearne obveze regenerativnom imovinom, istovremeno unapređujući ciljeve javnog zdravstva i klime.“
Štete uzrokovane linearnim upravljanje otpadom
Izvješće počinje ljudskim uzrocima linearnog odlaganja: procjednim vodama teških metala iz otvorenih odlagališta, degradiranim vodenim putovima iz nedovoljno učinkovitih postrojenja za pročišćavanje i medicinskim otpadom iz doba pandemije koji preopterećuje već opterećene sustave.
Te se štete zatim povezuju sa širim padom resursa – nestašicom vode, povratnim informacijama od deforestacije i stresom ekosustava – pokazujući kako linearni uzroci potiču kratkoročno iskorištavanje umjesto obnove.
Umjesto da se zaustave na dijagnozi, autori se okreću dokazanim kružnim potezima koji mijenjaju matematiku za gradove: recikliranje koje mjerljivo smanjuje emisije tijekom životnog ciklusa, kompostiranje koje zamjenjuje skupa uvozna gnojiva uz poboljšanje tla i obnavljanje vode koje pretvara otpadne vode u stabilnu „novu slavinu“ za rastuću urbanu potražnju.
Primjeri dobre prakse
Izvješće sadrži nekoliko primjera na razini grada, ilustrirajući kako kružni krugovi smanjuju onečišćenje i obnavljaju resurse. To se kreće od smanjenja emisija u Taipeiju recikliranjem do singapurske strategije NEWater koja reciklira komunalne otpadne vode u značajan udio opskrbe.
Također ističe rješenja koja se mogu primijeniti, a uključuju revizije otpada temeljene na podacima, tehnologije odlaganja otpada u resurse, procese pretvaranja mulja u bioplin, pročišćavanje otpadnih voda temeljeno na biomimikrije i prikupljanje putem aplikacija, što može pomoći općinama da prijeđu s namjere na poslovanje.
Autori naglašavaju da kružni sustavi nisu slogan, već „portfelj nadogradnji koje se isplate u čišćem zraku i vodi, nižim troškovima komunalnih usluga i većoj otpornosti na klimatske ekstreme“.
Vodeći gradovi surađuju s globalnom mrežom od oko 3000 gradova, povezujući lokalne vlasti s rješenjima, partnerstvima i resursima koji su im potrebni za rješavanje današnjih kritičnih urbanih izazova. Njihovi programi uključuju akcelerator AcceliCITY koji pomaže startupima da skaliraju pametna, održiva rješenja putem mentorstva, obuke i izravnog angažmana grada.
Za čitanje cijelog članka posjetite Circular Waste Systems for Urban Resilience.
