Revolucionarno otkriće u Australiji: Bioničko oko vraća nadu slijepima

Revolucionarno otkriće u Australiji: Bioničko oko vraća nadu slijepima
Bioničko oko, Izvor: Digital Watch Observatory

BIONIČKO OKO VRAĆA NADU SLIJEPIMA: Znanstvenici sa Sveučilišta Monash u Melbourneu u Australiji ostvarili su nešto što je do prije samo nekoliko godina izgledalo kao znanstvena fantastika – stvorili su prvo bioničko oko na svijetu. Njihov sustav, nazvan Gennaris Bionic Vision System, razvijan je više od deset godina, a predstavlja jedinstvenu kombinaciju medicine, elektronike i neuroznanosti.

Riječ je o inovaciji koja bi mogla promijeniti živote milijuna ljudi diljem svijeta koji boluju od neizlječivih oblika sljepoće.

Za razliku od konvencionalnih rješenja poput implantata na mrežnici, ovaj sustav preskače oštećene očne živce i šalje vizualne signale direktno u mozak. Upravo ta značajka otvara nove mogućnosti za pacijente kojima današnja medicina dosad uopće nije mogla pomoći.

Kako funkcionira bioničko oko?

Gennaris se sastoji od tri glavne komponente: male kamere smještene na posebnoj kacigi, prijenosnog procesora slike koji obrađuje vizualne informacije te niza sitnih implantata, njih do jedanaest, koji se ugrađuju na površinu mozga. Implantati su manji od zrna riže, no njihova snaga je golema – pomoću električnih impulsa stvaraju uzorke koje mozak prepoznaje kao oblike i slike.

Kamera s kacige bilježi okolinu i podatke šalje procesoru slike, koji potom prevodi informacije u električne signale. Ti signali stižu do implantata, a pacijent počinje vidjeti osnovne oblike, svjetla ili kretanja. Iako se ne radi o “vidu” u klasičnom smislu riječi, riječ je o prekretnici koja omogućava slijepim osobama orijentaciju, prepoznavanje prepreka i osnovnu interakciju s okolinom.

Kako ističu članovi istraživačkog tima, cilj nije stvoriti savršenu vizualnu reprodukciju, nego ljudima vratiti funkcionalnu neovisnost i poboljšati kvalitetu života. Sama činjenica da se mozak može stimulirati u obliku prepoznavanja vizualnih signala, iako oči i očni živci ne funkcioniraju, promijenila je shvaćanje onoga što je do jučer smatrano nepovratnim gubitkom.

Od pokusa na životinjama do ispitivanja na ljudima

Nakon niza uspješnih pokusa na životinjama, projekt je spreman za novu, povijesnu fazu – testiranje na ljudima. Prvi pacijenti u Melbourneu trebali bi biti uključeni u klinička ispitivanja već u sljedećih godinu dana. Ako rezultati budu jednako ohrabrujući kao i dosadašnja istraživanja, Monashovo bioničko oko moglo bi ući u širu upotrebu unutar desetljeća.

Posebno je značajno da se radi o tehnologiji koja cilja skupinu ljudi za koju moderna oftalmologija nema rješenja – one čija je sljepoća uzrokovana oštećenjem očnih živaca ili mrežnice. Dok laserske operacije ili klasični medicinski tretmani pomažu kod određenih bolesti, potpuno oštećenje optičkog živca dosad je značilo doživotni invaliditet. Gennaris to mijenja.

Projekt je izazvao veliko zanimanje i šire znanstvene zajednice, ali i industrije. Već postoje zainteresirani medicinski centri u Europi i SAD-u koji bi željeli testirati sustav i razvijati dodatne primjene – ne samo za oftalmologiju, nego i za neurološke bolesti.

Budućnost medicine i društva

Uvođenje bioničkog oka otvara niz pitanja, ne samo medicinskih nego i etičkih i društvenih. Koliko će tehnologija biti dostupna pacijentima? Hoće li zahvat biti ograničen samo na bogatije zemlje i osiguravatelje ili će se integrirati u javne zdravstvene sustave? Hoće li se bioničko oko kroz nadogradnje koristiti i kod zdravih ljudi, kao svojevrsno “pojačanje” vida?

Unatoč tim raspravama, Gennaris je svijet učinio svjedokom mogućnosti koje spajaju medicinu i tehnologiju. U vremenu kada umjetna inteligencija, biotehnologija i robotika brzo prodiru u zdravstvo, bioničko oko iz Australije pokazuje da granice između prirodnog i umjetnog postaju sve tanje.

Za milijune slijepih, ovo otkriće predstavlja nešto daleko važnije od tehnološke revolucije – donosi novu nadu u svakodnevni život. A za znanost, to je podsjetnik da je ono što danas nazivamo “nemogućim” samo korak do sutrašnjeg mogućeg.