Kojih je to 10 najodrživijih gradova na svijetu?

10 NAJODRŽIVIJIH GRADOVA NA SVIJETU: Svjetski gradovi čine 60-80% potrošnje energije i generiraju 70% svjetskih emisija ugljika u atmosferu. Održivi gradovi pojavili su se kako bi riješili ovaj problem. Ili bolje rečeno, počeli su se pojavljivati ​​gradovi koji su zaista posvećeni održivosti umjesto da samo krpaju probleme.Evo liste najodrživijih…

Prema UN-u, 55% svjetske populacije, 4,5 milijardi ljudi, živi u urbanim područjima. Međutim, gradovi zauzimaju jedva 3% Zemljine kopnene površine. To ih ne sprječava da čine 60-80% potrošnje energije i generiraju 70% svjetskih emisija ugljika u atmosferu. Održivi gradovi pojavili su se kako bi riješili ovaj problem. Ili bolje rečeno, počeli su se pojavljivati ​​gradovi koji su zaista posvećeni održivosti umjesto da samo krpaju probleme.

Što čini grad održivim?

Održivi grad je onaj koji ima za cilj poboljšati kvalitetu života svojih postojećih i budućih stanovnika, poštujući prirodne resurse i tražeći socijalnu pravdu. Da bi to postigli, osiguravaju pristup osnovnim javnim resursima, smanjuju emisije CO2, potiču održivu potrošnju, recikliranje i poštenu trgovinu.

Mnogi su gradovi implementirali rješenja usmjerena na postizanje tih ciljeva. To uključuje one poznate kao C40, koji rade u tom smjeru od 2005. godine.

Najodrživiji gradovi

Indeks održivih gradova Arcadis rangira 100 najodrživijih gradova na svijetu na temelju 67 parametara, uključujući onečišćenje zraka, gospodarenje otpadom, ulaganja u niskougljičnu infrastrukturu poput obnovljivih izvora energije i održivog prometa, socijalnu jednakost i otpornost na prirodne katastrofe.

U najnovijem izdanju za 2024. godinu, izvješće ističe da gradovi moraju ubrzati mjere za rješavanje klimatskih promjena i drugih izazova održivosti kako bi postigli ciljeve održivog razvoja UN-a do 2030. godine.

Na ljestvici najodrživijih gradova ističu se europski gradovi

1. Amsterdam (Nizozemska)

Amsterdam je najodrživiji grad na svijetu jer je povećao svoj udio održivih izvora energije i smanjio potrošnju energije. Razvio je plan da do 2050. postane klimatski neutralan, smanjujući emisije ugljika za 50% u usporedbi s 1990. Ekonomski, primjenjuje model krafne (donut model), koji uravnotežuje zadovoljavanje osnovnih potreba uz poštivanje ekoloških ograničenja.

2. Rotterdam (Nizozemska)

Rotterdam se popeo na drugo mjesto zahvaljujući smanjenim emisijama ugljika i učinkovitom gospodarenju otpadom, što je poboljšalo kvalitetu zraka. Međutim, grad treba povećati udio zelenih površina, obnovljive energije i održive mobilnosti.

3. Kopenhagen (Danska)

Danska prijestolnica prepoznata je po svojim politikama zaštite okoliša i klime, kojima je postignuta visoka kvaliteta zraka i smanjene emisije. Također promiče održivu mobilnost, uglavnom biciklizmom. Izazov joj je održati tempo napretka ulaganjem u obnovljive izvore energije i mikromreže.

4. Frankfurt (Njemačka)

Ekološke snage Frankfurta, koje su ga svrstale među najbolje rangirane gradove, usmjerene su na visokokvalitetnu obradu vode i učinkovito gospodarenje otpadom, s ciljem klimatske neutralnosti do 2045. Ima snažno zeleno gospodarstvo kao međunarodno financijsko središte i iako je posljednjih godina ostvario značajna poboljšanja, još uvijek treba ojačati društvenu dostupnost i održati energetski napredak.

5. München (Njemačka)

München ima čvrste temelje zaštite okoliša zahvaljujući svojim politikama o vodama i obradi otpada, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2045. godine, u skladu s drugim održivim njemačkim gradovima. Ima snažnu ekonomsku bazu povezanu s inovacijama, industrijom i tehnološkim sektorom. Njegovi predstojeći izazovi leže u poboljšanju socijalne uključenosti i kvalitete života kako bi se uskladili s njegovim ekološkim i ekonomskim postignućima.

6. Oslo (Norveška)

Oslo je prepoznat kao svjetska prijestolnica električnih vozila, ističući se održivom mobilnošću i izvrsnom kvalitetom zraka. Također ima veliku količinu zelenih površina, ali visoki troškovi života ugrožavaju socijalnu uključenost. Gledajući u budućnost, mogao bi se boriti s održavanjem istog tempa napretka kako bi postigao svoj cilj dekarbonizacije do 2030. godine.

7. Hamburg (Njemačka)

Mjere zaštite okoliša grada usmjerene su na napredno upravljanje vodama i učinkovit sustav gospodarenja otpadom. Hamburg je također poznat po svojim snažnim javnim uslugama i dobroj ravnoteži između obrazovanja, zdravstvene zaštite i javnog prijevoza.

8. Berlin (Njemačka)

Berlin je četvrti njemački grad koji se našao na ljestvici zahvaljujući snažnom upravljanju okolišem, s ciljem postizanja klimatske neutralnosti do 2045. godine. U tom nastojanju, grad planira stvoriti najveću svjetsku zonu bez automobila. Ekonomski, unatoč tome što je vodeće političko i kulturno središte, nedostaje mu dinamika drugih glavnih gradova poput Londona ili Amsterdama.

9. Varšava (Poljska)

Iako ne dostiže ekološke standarde njemačkih ili nordijskih gradova, Varšava je ostvarila značajan napredak u upravljanju emisijama ugljika, širenju zelene infrastrukture i unapređenju održivog prometa. Njeno deveto mjesto na ljestvici opravdava visok pristup obrazovanju i zdravstvenoj zaštiti, dobra ravnoteža između poslovnog i privatnog života te jaka mreža javnog prijevoza.

10. London (Ujedinjeno Kraljevstvo)

Njezine snage leže u ekološkim mjerama koje su smanjile emisije, razvile održivu mrežu javnog prijevoza i stvorile strategije za rješavanje rizika poput poplava i toplinskih valova. Na društvenoj strani suočava se s izazovima visokih troškova života i ograničenog pristupa stanovanju. Nadalje, to je globalno gospodarsko središte s vrlo povoljnim okruženjem za poslovanje i raznolikim gospodarstvom.