Novi globalni indeks inovativnih zemalja: Kina ulazi u Top 10, a gdje je Hrvatska?
IZAŠAO NOVI GLOBALNI INDEKS INOVACIJA – GDJE JE HRVATSKA?! Globalni indeks inovacija (Global Innovation Index – GII) Svjetske organizacije za intelektualno vlasništvo (WIPO) najcitiranija je svjetska ljestvica koja mjeri koliko su nacionalna gospodarstva doista sposobna pretvoriti ideje u nove proizvode, usluge i rast. Evo detalja…
GII obuhvaća oko 80 pokazatelja, grupiranih u „ulazne“ i „izlazne” stupove (pet input i dva output stupa), a ukupni rezultat je prosjek ta dva podindeksa. Time se nastoji uhvatiti cijeli ekosustav – od institucija i ulaganja u istraživanje i razvoj (I&R), preko ljudskog kapitala i infrastrukture, do stvarnih rezultata poput znanstvenih publikacija, patenata i kreativnih industrija.
Važno je i da su rangiranja u izdanju GII 2024 uglavnom temeljeni na podacima iz 2022. i 2023. godine (oko 80%), pa se godišnje usporedbe trebaju čitati oprezno. Ipak, trendovi su jasni: ulaganja u inovacije tijekom 2023. su usporila u odnosu na prethodne godine, dok tehnološki napredak i usvajanje – od superračunarstva i povezivosti do zdravstva i zelenih tehnologija – nastavljaju napredovati. Tematski fokus GII 2024 je društveno poduzetništvo.
Tko vodi – i što se upravo mijenja
Švicarska je u GII-ju 2024. na vrhu po četrnaesti put zaredom, uz stabilan vrh poretka koji čine i Švedska, SAD i niz inovacijskih sila iz Europe i Azije.
Uoči punog izdanja GII-ja 2025. stižu i vijesti koje mijenjaju sliku na vrhu: prema izvješćima sa službenog predstavljanja, Kina je prvi put ušla među deset najinovativnijih gospodarstava svijeta, dok je Njemačka skliznula na jedanaesto mjesto. Poredak predvodi Švicarska, iza nje su Švedska, Sjedinjene Države, Južna Koreja, Singapur, Ujedinjeno Kraljevstvo, Finska, Nizozemska i Danska, a Kina je deseta.
Paralelno s nacionalnim rangovima, WIPO je već objavio i posebno poglavlje o svjetskim inovacijskim klasterima za 2025. – novost je da je dodana metrika aktivnosti rizičnog kapitala, što je promiješalo poredak: klaster Shenzhen–Hong Kong–Guangzhou preuzeo je prvo mjesto ispred tokijsko-jokohamskog, a San Jose–San Francisco se probio na treće.
Hrvatska 2024.: 43. na svijetu – bolji „izlaz“ nego „ulaz“
Hrvatska je u GII-ju 2024. na 43. mjestu od 133 gospodarstva. U skupini visoko-dohodovnih zemalja to znači 37. poziciju, a u europskom poretku 27. mjesto. Zanimljivo, izlazni podindeks (stvarni rezultati inovacija) stoji bolje – 40. mjesto – nego ulazni (okruženje i preduvjeti) – 42. mjesto. Drugim riječima, ono što Hrvatska „izvadi“ iz inovacijskog sustava često nadmašuje ono što „ubaci“ u sustav.
Što to znači u praksi? GII mjeri, primjerice, znanstvene publikacije, patentne prijave i visoko-tehnološki izvoz (izlazni pokazatelji), ali i kvalitetu institucija, razinu I&R ulaganja, obrazovanje i infrastrukturu (ulazni pokazatelji). Ako je izlaz relativno snažniji od ulaza, to upućuje da postoji potencijal niše: tamo gdje tvrtke i istraživači uspijevaju, uspijevaju unatoč ograničenjima u ulaznim uvjetima – a to je prostor za pametne, brze ispravke politike.
Usporedba sa susjedima: gdje gubimo, a gdje dobivamo
Za kontekst, Slovenija je 2024. 34., Mađarska 36., a Srbija 52. na svijetu. To Hrvatsku smješta u sredinu regionalnog poretka: iznad Srbije, ali ispod Slovenije i Mađarske.
Iako je svaka država priča za sebe, ova usporedba sugerira tri praktične lekcije:
- Stabilno ulaganje u I&R: zemlje koje su ispred najčešće imaju konzistentne, protucikličke programe javnog i privatnog financiranja istraživanja, uz razvijene poticaje za suradnju akademije i industrije.
- Razvijena tržišta rizičnog kapitala: nova metodologija klasterskog poglavlja 2025. naglašava važnost rizičnog kapitala – tamo gdje je dostupan, inovacijski klasteri ubrzavaju.
- Klasteri kao motor: globalno, najjači inovacijski skokovi dolaze iz gradova-klastera koji povezuju sve aktere – sveučilišta, institute, start-upove, korporacije i ulagače.
Kako WIPO računa inovacije – i zašto je to bitno za politiku
GII se sastoji od sedam stupova – pet ulaznih (Institucije; Ljudski kapital i istraživanje; Infrastruktura; Sofisticiranost tržišta; Sofisticiranost poslovanja) te dva izlazna (Znanje i tehnologija; Kreativni izlazi). Svaki je podijeljen u tri podstupa i niz pojedinačnih indikatora – u izdanju 2024. ukupno njih 78. Ukupni rezultat je prosjek input i output podindeksa, s time da izlazni indikatori imaju nešto veću težinu u konstrukciji rezultata.
Za kreatore politika to ima dvije izravne implikacije:
- „Uska grla“ se mogu precizno locirati: zemlje s dobrim izlazima, a slabijim ulazima – poput Hrvatske – mogu relativno brzo podići rang ciljanom intervencijom u obrazovanje, I&R ulaganja ili kapitalna tržišta.
- Ne bojte se eksperimenta: tematski fokus 2024. na društvenom poduzetništvu podsjeća da inovacije nisu samo laboratoriji i inkubatori, nego i poslovni modeli koji rješavaju društvene probleme (npr. zdravstvo, energija, obrazovanje) – polje gdje se Hrvatska može profilirati.
Hrvatska: tri konkretna poteza za skok od 5–10 mjesta
1) Otključati rizični kapital domaćim pravilima i mirovinskim fondovima
Nova, klasterska metodologija WIPO-a za 2025. eksplicitno uvažava aktivnost rizičnog kapitala – znak koliko je VC postao ključan za globalnu inovacijsku dinamiku. Hrvatska bi mogla omogućiti kontrolirano sudjelovanje mirovinskih fondova u VC-ju, uz jasne limite i nadzor, te olakšati križna ulaganja s europskim fondovima (npr. EIC, EIF), kako bi se multiplicirao efekt domaćih sredstava.
2) Strateški klasteri s „brzim trakama“ (fast track) za dozvole i testiranja
Iskustvo vodećih klastera – od Shenzhena do Silicijske doline – jest da regulatorna predvidljivost i brzina čine razliku. U odabranim hrvatskim klasterima (npr. zdravlje i biotehnologija; obrambene i sigurnosne tehnologije; zelene tehnologije vezane uz energetsku tranziciju; AI i poluvodički dizajn) isplati se uvesti pilot-procedure za testiranja, regulatorne sandboxove i brže izdavanje dozvola.
3) „Output-first“ programi: vaučeri i javna nabava inovacija
Ako su hrvatski izlazni pokazatelji već relativno jači, politika treba nagraditi tržišni ishod: vaučeri za prvi industrijski pilot, porezne olakšice vezane uz rast izvoza visoke tehnologije, te inovativna javna nabava (pre-komercijalna i komercijalna) koja omogućuje domaćim tvrtkama da na kućnom terenu dokažu tehnologiju i onda je skaliraju vani.
2025. na horizontu: što pratiti
GII 2025 donosi barem dvije velike priče:
- Pomak na vrhu: ulazak Kine u Top 10 i pad Njemačke s vrha elite sugeriraju da je težina ulaganja u duboku znanost i sposobnost brzog skaliranja važnija nego ikad.
- Klasteri i rizični kapital kao „turbo-punjači“: nova VC metrika u klasterskom poglavlju mijenja geografske obrasce; to je signal i Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku da se – uz dobru politiku – mogu brže probiti na kartu Europe.
Od dobre priče do sustavnog skoka
Hrvatska je 2024. u gornjoj polovici svjetske ljestvice i s dokazano pristojnim „izlazima“ – to je solidna polazna točka. S druge strane, „ulazi“ (institucije, obrazovanje, financiranje I&R-a, tržišna i poslovna sofisticiranost) traže dosljedno, višegodišnje ulaganje.
Dodamo li tome pametno otključavanje rizičnog kapitala i ubrzanje klasterskih politika, realno je ciljati skok od 5 do 10 mjesta u srednjem roku – što bi Hrvatsku učinilo vidljivijim igračem u inovacijama i povećalo otpornost gospodarstva na idući ciklički šok.
