Rekordna ulaganja u obnovljive izvore energije: unatoč Trumpu, čista energija cilja 2,2 bilijuna dolara u 2025.
Globalna ulaganja u obnovljive izvore energije nastavila su rasti i u 2025., i to usprkos pokušajima Bijele kuće pod Donaldom Trumpom da poništi ili zakoči niskougljične projekte. U prvom polugodištu ulaganja u čiste tehnologije porasla su za oko 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani.
Prema novom izvješću analitičkog centra Zero Carbon Analytics, u prvom polugodištu ulaganja u čiste tehnologije porasla su za oko 10 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Ako se trend održi, svijet će ove godine u čistu energiju uložiti približno 2,2 bilijuna dolara.
Premda je politička poruka iz Washingtona neujednačena, tržišni signali su jasni: pad cijena tehnologije, sve brži razvoj opskrbnih lanaca i korporativne obveze prema klimatskim ciljevima stalno šire bazu investitora. Štoviše, potražnja dolazi iz više smjerova – od tehnoloških tvrtki koje žele napajati podatkovne centre zelenom strujom, preko gradova i saveznih država, do potrošača koji sve češće biraju krovne solarne sustave i električna vozila.
Investicijski zamah usprkos politici
Otpornost ulaganja upućuje na to da politika više nije jedini pokretač energetskog zaokreta. Ključni razlog je ekonomija: u sve većem broju zemalja električna energija iz sunca i vjetra konkurira ili nadmašuje cijenu fosilnih goriva, čak i bez subvencija. Tome se pridružuje rast projekata pohrane energije – baterijska postrojenja na razini mreže i kućne baterije – koji omogućuju da varijabilni izvori postanu pouzdaniji.
U Sjedinjenim Državama, gdje federalne odluke kratkoročno stvaraju pravnu nesigurnost, kapital pronalazi „ispušne ventile“. Savezne države, veliki gradovi i privatni sektor potpisuju dugoročne ugovore o otkupu električne energije (PPA), što de-riskira projekte i olakšava financiranje. U Europi su sigurnost opskrbe i industrijska konkurentnost ojačale političku potporu ulaganjima, dok Azija nosi najveći volumenski rast zahvaljujući snažnoj domaćoj industriji komponenti i brzo rastućoj potrošnji električne energije.
Gdje novac teče: tehnologije i regije
Solarna fotonaponska energija ostaje glavni magnet za kapital: modularna je, brzo se gradi i laka je za strukturiranje financiranja. Vjetar – na kopnu i moru – hvata ritam kako se stabiliziraju lanci opskrbe i ubrzava izdavanje dozvola, osobito u Europi i Kini. Poseban zamah bilježi pohrana energije: hibridne elektrane koje kombiniraju sunce, vjetar i baterije postaju standard jer daju predvidljivije profile isporuke i bolje prihode na tržištima električne energije.
Drugi, često zanemaren, kanal ulaganja je mrežna infrastruktura. Pametna brojila, digitalizacija prijenosnih i distribucijskih mreža te novi dalekovodi koji spajaju regije bogate vjetrom i suncem s potrošačkim centrima preduvjet su daljnjeg rasta. Bez „pametnije“ i jače mreže, gigavati novih kapaciteta ostaju zarobljeni u fazi čekanja.
Regionalno, Azija vodi po opsegu, Europa agresivno investira kako bi smanjila uvoz fosilnih goriva, a SAD bilježe šarenu sliku: niz saveznih država gradi rekorde unatoč proturječnim porukama iz federalnog centra. U Africi i Latinskoj Americi brojke su manje, ali dinamika je ohrabrujuća – pad cijena tehnologije i novi modeli financiranja otvaraju vrata tržištima koja su dugo bila na rubu globalnih tokova kapitala.
Zaključak je jasan: i u politički nestabilnoj godini tržište čiste energije pokazuje iznimnu elastičnost
Rast ulaganja od oko 10 posto u prvoj polovici 2025. i projekcija od približno 2,2 bilijuna dolara do kraja godine sugeriraju da je težište kapitala trajno pomaknuto.
Politika može usporiti ili ubrzati pojedine segmente, ali temeljna ekonomska računica – niža cijena, manji rizik i veća energetska sigurnost – danas radi u korist obnovljivih izvora. To je poruka koja nadilazi dnevnu politiku i postavlja okvir za sljedeće desetljeće energetike.
