Italija je preduhitrila Europu: zatvor za deepfakeove i „roditeljski ključ“ za AI — što novi zakon znači za vas

ITALIJA PRVA U EU STROGO REGULIRALA UMJETNU INTELIGENCIJU: Talijanski parlament 17. rujna 2025. usvojio je prvi sveobuhvatni nacionalni zakon o umjetnoj inteligenciji u Europskoj uniji, usklađen s nadolazećim europskim AI Actom. Time je Italija postala prva članica EU-a koja je vlastitim propisima uvela strožu sljedivost, odgovornost i ljudski nadzor nad sustavima umjetne inteligencije — od škole i zdravstva do radnog mjesta i pravosuđa.

Zakon propisuje kazne zatvora od jedne do pet godina za štetnu izradu ili širenje AI-generiranog sadržaja (primjerice deepfakeova), a maloljetnicima mlađima od 14 godina dopušta pristup AI sustavima samo uz izričit roditeljski pristanak. Propisuje i da se rudarenje teksta i podataka smije provoditi samo nad sadržajem koji nije zaštićen autorskim pravom ili u okviru znanstvenih istraživanja odobrenih institucija.

Nad provedbom će, među ostalima, bdjeti Agencija za digitalnu Italiju i Nacionalna agencija za kibernetičku sigurnost, uz potporu investicijskog fonda do 1 mlrd. eura za AI, kibernetičku sigurnost i telekomunikacije.

Što točno donosi zakon

Najzvučniji element je kriminalizacija zloporabe AI-a: tko izradi ili širi manipulirani sadržaj koji nekome nanese štetu, riskira kaznu zatvora od 1 do 5 godina. Strože sankcije predviđene su kada je AI korišten za prijevare, krađu identiteta ili druge kibernetičke zločine. Time se prvi put u jednom propisu države članice EU-a izričito povezuje „šteta uzrokovana AI-em“ s kaznenopravnim posljedicama.

Zakon uvodi obvezu sljedivosti i ljudskog nadzora nad sustavima koji se uvode u „osjetljive“ sektore — primjerice u zdravstvu, obrazovanju, pravosuđu, sportu i na radnome mjestu. Operateri takvih sustava moraju moći objasniti kako AI dolazi do preporuka, a u konačnici odluku potvrđuje čovjek. Za korisnike to znači više transparentnosti; za poslodavce i institucije — nove procese upravljanja rizicima i dokumentiranja.

Zakon štiti ljudsku kreativnost

U dijelu intelektualnog vlasništva zakon štiti ljudsku kreativnost: AI-asistirana djela dobivaju zaštitu samo ako iza njih stoji stvaran ljudski intelektualni doprinos. Uz to, dopušta se rudarenje teksta i podataka (TDM) isključivo nad sadržajem koji nije zaštićen autorskim pravom ili kada je riječ o znanstvenom istraživanju koje provode ovlaštene institucije — što je snažna poruka izdavačima i tehnološkim tvrtkama koje treniraju modele na golemim korpusima podataka.

Posebno je naglašen maloljetnički pristup: djeca mlađa od 14 godina smiju koristiti AI usluge samo uz roditeljski pristanak, što platformama nameće obveze dobi-provjere, evidencije pristanka i pojačane moderacije sadržaja.

Zašto je Italija požurila ispred EU-a

Europski AI Act već je na snazi, ali njegove se odredbe primjenjuju postupno: ključna pravila počinju se općenito primjenjivati od 2. kolovoza 2026., a puna efektivnost očekuje se do 2027. Italija je odlučila „prebiti led“ — donijela je nacionalni okvir koji je sadržajno usklađen s AI Actom i time ubrzala uvođenje pravila na vlastitom tržištu. Za kreatore politika to je način da se izbjegne regulatorna praznina u razdoblju prijelaza; za tvrtke, signal da s usklađivanjem ne čekaju Bruxelles.

Javnost je već dugo zabrinuta zbog deepfakeova, prijevara i dezinformacija

Politička logika takvog poteza jasna je: javnost je već dugo zabrinuta zbog deepfakeova, prijevara i dezinformacija, a poslovni sektor traži sigurnost ulaganja. Uvođenjem nacionalnih čuvara — Agencije za digitalnu Italiju i Nacionalne agencije za kibernetičku sigurnost — Rim si je osigurao instrumente za brzo tumačenje i provedbu pravila, ali i za koordinaciju s neovisnim regulatorima (npr. središnjom bankom i tržišnim nadzornikom).

Značajan je i investicijski element. Vlada je najavila do milijardu eura za fondove rizičnog kapitala i programe potpore u područjima AI-a, kibernetičke sigurnosti i telekomunikacija — premda kritičari upozoravaju da je to iznos koji je i dalje skroman u usporedbi s ulaganjima u SAD-u i Kini.

Što to znači za tvrtke, kreatore i građane

• Za poslodavce i institucije: Sustavi AI-a u radnim procesima morat će imati jasno određene „točke ljudskog nadzora“, procedure objašnjivosti i evidenciju modela, podataka i verzija — ukratko, sljedivost od dizajna. To uključuje procjene učinka na temeljna prava, revizijske tragove i planove za slučaj pogrešaka modela. Tvrtke će morati harmonizirati interne politike s nadolazećim obvezama iz AI Acta kako bi izbjegle „dvostruki posao“.
• Za medije, izdavače i kreatore sadržaja: Pravila o TDM-u i autorskom pravu otvaraju prostor za sklapanje licencnih ugovora s tehnološkim kompanijama koje treniraju modele na profesionalnim arhivima i bazama podataka. Istodobno, onima koji koriste generativne alate zakon šalje poruku: bez stvarnog ljudskog doprinosa ne možete računati na zaštitu autorskog djela.
• Za tehnološke dobavljače i startupe: Transparentnost, upravljanje podacima i sigurnost postaju diferencijatori. Oni koji već imaju prakse dokumentiranja datasetova, bilježenja metapodataka i upravljanja modelima bit će u prednosti pri javnim i korporativnim nabavama. Najave državnih ulaganja mogu otvoriti nova tržišta, ali i pojačati nadzor — osobito u zdravstvu, obrazovanju i javnim uslugama.
• Za građane i roditelje: Pravilo roditeljskog pristanka za mlađe od 14 može rasteretiti obitelji koje su do sada same pregovarale s djecom o „granama“ korištenja chatbota i AI alata. No ono će ovisiti o tome koliko će platforme učinkovito provoditi verifikaciju dobi i mehanizme pristanka — što ostaje otvoren operativni izazov.
• Za borbu protiv dezinformacija: Kaznena odgovornost za štetne deepfakeove stvara odvraćajući učinak, ali neće sama po sebi zaustaviti manipulacije. Uspjeh će ovisiti o tehničkim rješenjima (označavanje i „vodeni žigovi“ za AI-generirani sadržaj), suradnji platformi i brzini reakcije tijela za provedbu. Novi talijanski okvir barem uklanja sivu zonu oko toga tko odgovara i pod kojim uvjetima.
• Regionalni učinci i što to znači za Hrvatsku: Kako je Italija prvo tržište u EU-u s ovako razrađenim nacionalnim pravilima, očekuje se učinak prelijevanja na dobavne lance i partnere u regiji. Hrvatskim tvrtkama koje posluju u Italiji ili isporučuju AI-rješenja talijanskim naručiteljima praktično će de facto vrijediti talijanska očekivanja sljedivosti, roditeljskog pristanka i upravljanja pravima nad sadržajem — prije nego što se AI Act u potpunosti počne primjenjivati diljem EU-a 2026.–2027.
• Donja crta: Italija je odlučila da „čekanje“ na pune rokove AI Acta nije opcija. Zakon donosi oštre mjere protiv zloporabe, jača nadzor u osjetljivim sektorima i uvodi jasna pravila za maloljetnike i autorska prava — uz državnu potporu inovacijama. Za sve uključene — od izdavača i startupa do škola i bolnica — 2025. će ostati godina u kojoj je postalo jasno: AI mora biti objašnjiv, sljediv i pod ljudskim nadzorom — ili je ne smije biti uopće.