Čudesna kava: može li jutarnja šalica usporiti starenje mozga?
VELIKA KORIST OD PIJENJA KAVE: Znanstvenici su, prateći nekoliko stotina ispitanika kroz više godina, otkrili da redovita konzumacija kave korelira s boljom memorijom, pažnjom i ukupnim kognitivnim učinkom — ponajviše kod starijih odraslih osoba.
U nedavnom članku objavljenom u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease, istraživači su istraživali povezanost između različitih razina konzumacije čaja i kave i dugoročnih promjena u kognitivnim performansama kod starijih osoba.
Jutarnja kava za mnoge je nezaobilazan ritual, no nova studija sugerira da je njezina uloga znatno veća od pukog razbuđivanja
Znanstvenici su, prateći nekoliko stotina ispitanika kroz više godina, otkrili da redovita konzumacija kave korelira s boljom memorijom, pažnjom i ukupnim kognitivnim učinkom — ponajviše kod starijih odraslih osoba.
Analiza snimki mozga istih sudionika pokazala je sporiju degeneraciju područja zaduženih za učenje i pamćenje kod onih koji su kavu pili svakodnevno. Paralelno su ostvarivali bolje rezultate na standardiziranim kognitivnim testovima, što upućuje na veću mentalnu bistrinu i brzinu obrade informacija.
Bioaktivni „koktel“: kofein i antioksidansi
U središtu ovog učinka nalazi se kombinacija bioaktivnih sastojaka kave. Kofein stimulira središnji živčani sustav, povećava budnost i skraćuje vrijeme reakcije, dok antioksidansi smanjuju upalu i oksidativni stres — dva procesa koja se godinama povezuju s postupnim propadanjem kognitivnih funkcija. Znanstvenici ističu da se ne radi o magičnom eliksiru, nego o kumulativnom učinku svakodnevnog unosa tvari koje, u umjerenim količinama, djeluju protektivno na neurone i njihove sinaptičke veze.
Koliko je „baš dosta“? Ravnoteža između koristi i nuspojava
Najveće koristi studija je povezala s umjerenim unosom — otprilike 2 do 4 šalice dnevno. Takva razina čini se optimalnom ravnotežom između neuroprotektivnih učinaka i svakodnevnog energetskog poticaja. Pretjerivanje može izazvati nesanicu, nervozu ili ubrzan rad srca, osobito kod osjetljivijih osoba. No unutar spomenutog raspona rizici se čine minimalnima, a koristi mjerljivima, osobito dugoročno.
Šira slika: prehrana, san i kognitivna dugovječnost
Poruka istraživanja uklapa se u sve snažnije znanstvene spoznaje da je zdravlje mozga rezultat niza naizgled malih, ali dosljednih životnih izbora. Redovito kretanje, kvalitetan san, mentalna stimulacija i uravnotežena prehrana čine okvir u kojem kava može biti jedan od praktičnih, lako primjenjivih „alata“ za očuvanje kognitivnih sposobnosti.
Kod starijih osoba, uvođenje rituala dvije do tri šalice dnevno — uz liječnički savjet kod osoba sa srčanim tegobama ili anksioznošću — može biti razumna, ugodna i isplativa intervencija.
Što ovo znači za svakodnevicu?
Za zaljubljenike u kavu, vijest je ohrabrujuća: jutarnja šalica ne podiže samo raspoloženje i fokus, nego bi mogla pomoći i da mozak ostane „oštriji“ dulje. U svijetu u kojem su kognitivna opterećenja sve veća, a populacija stari, ovakva jednostavna navika dobiva dodatnu težinu. Sljedeći put kada prinesete šalicu usnama, ne pijete tek topli napitak — činite i mali, svakodnevni ulog u dugovječnost svojeg uma.
