Podaci su razotkrili mit o energetskoj tranziciji

Podaci su razotkrili mit o energetskoj tranziciji
Vjetropark na moru

RAZOTKRIVEN VELIKI MIT O SKUPOJ ENERGETSKOJ TRANZICIJI: Političari koji sumnjaju u klimatske promjene često tvrde da „zeleni prijelaz“ – prelazak na obnovljive izvore energije – poskupljuje život građanima. Nova analiza znanstvenika s University College London (UCL) razbija taj mit: podaci pokazuju da je upravo razvoj vjetroenergije donio britanskim građanima i gospodarstvu golemo financijsko olakšanje.

Prema studiji, koja još nije prošla znanstvenu recenziju, vjetroelektrane su između 2010. i 2023. godine smanjile ukupne troškove energije u Ujedinjenom Kraljevstvu za čak 104,2 milijarde funti. Drugim riječima, energija iz vjetra nije samo čišća – ona je i jeftinija.

Kako vjetar snižava račune: brojke koje mijenjaju percepciju

Ključni nalaz istraživanja jest da su kućanstva i poduzeća u navedenom razdoblju platila 14,2 milijarde funti manje za električnu energiju nego što bi platila da je ista količina struje bila proizvedena iz plina. Još važniji učinak, prema autorima, dolazi iz neizravnog utjecaja vjetroenergije na tržište plina.

Naime, širenje kapaciteta vjetroelektrana smanjuje potražnju za plinom, što pritišće cijene prema dolje. Znanstvenici procjenjuju da je upravo taj efekt donio dodatnih 133,3 milijarde funti ušteda, jer nije bilo potrebe za izgradnjom nove plinske infrastrukture, a cijene plina na tržištu ostale su niže.

Kad se u obzir uzme činjenica da su građani kroz „zelene subvencije“ platili 42,3 milijarde funti, ukupna bilanca i dalje pokazuje impresivnu korist – više od 104 milijarde funti neto ušteda. Ukratko, ulaganje u obnovljive izvore energije nije trošak, nego pametna investicija koja se višestruko vraća.

Mit o skupoj zelenoj energiji – politički, a ne ekonomski

Jedna od najčešćih tvrdnji političkih skeptika glasi da obnovljivi izvori povećavaju cijenu energije i ugrožavaju standard građana. Međutim, rezultati ove studije pokazuju upravo suprotno: obnovljivi izvori smanjuju ovisnost o fosilnim gorivima, stabiliziraju tržište i dugoročno snižavaju cijene.

Autori istraživanja naglašavaju da njihovi rezultati obuhvaćaju razdoblje prije ruske invazije na Ukrajinu, koja je 2022. godine izazvala globalni rast cijena plina. Da je i to razdoblje uključeno, stvarne bi uštede vjerojatno bile još veće – jer je upravo tada postalo jasno koliko je opasna ovisnost o fosilnim gorivima.

Naša studija pokazuje da energetska tranzicija nije skupa ekološka avantura, već financijski isplativa odluka“, stoji u zaključku izvješća. Drugim riječima, prelazak na čistu energiju ne samo da pomaže u borbi protiv klimatskih promjena, već izravno koristi gospodarstvu i građanima.

Pouka za budućnost: ulaganja koja se vraćaju

Znanstvena zajednica već godinama upozorava da se stvarni trošak fosilnih goriva ne očituje samo u računima za energiju, nego i u troškovima zdravstva, klimatskih katastrofa i gubitaka bioraznolikosti. Ova studija dodatno potvrđuje da prijelaz na obnovljive izvore nije „teret“, nego put prema stabilnijem i otpornijem gospodarstvu.

Ulaganje u vjetar, sunce i druge oblike čiste energije stvara radna mjesta, jača energetsku sigurnost i dugoročno štedi novac. Ako je vjerovati brojkama iz britanskog primjera, argument da je „zelena energija preskupa“ više ne stoji. Naprotiv – neprijelaz na nju mogao bi biti najskuplja odluka od svih.

Iako se energetska tranzicija često prikazuje kao financijski teret, stvarnost govori suprotno. Vjetar, koji je stoljećima pokretao jedra i mlinove, sada pokreće i novu ekonomiju – onu u kojoj čista energija znači i niže troškove, veću sigurnost i održivu budućnost.