Šesti osjet koji nam spašava život: Znanstvenici otkrivaju tajnu komunikacije između mozga i tijela
SKRIVENI ŠESTI OSJET?! Koliko ste puta osjetili glad, ubrzan rad srca ili „leptiriće u trbuhu“, a da niste znali zašto? Ti osjećaji nisu samo rezultat emocija ili navike – oni su dio složene mreže koju znanstvenici nazivaju interocepcija, naš „skriveni šesti osjet“.
Upravo taj sustav omogućuje mozgu da neprestano prati unutarnje stanje tijela – od disanja i rada srca, do probave i ravnoteže hormona.
Znanstvenici sa Scripps Research instituta u Kaliforniji započeli su pionirsko istraživanje tog tajanstvenog osjeta. Zahvaljujući grantu od 14,2 milijuna dolara američkog Nacionalnog instituta za zdravlje (NIH), planiraju izraditi prvi trodimenzionalni atlas koji će pokazati kako su senzorne živčane stanice povezane s unutarnjim organima. Tim vodi nobelovac Ardem Patapoutian, koji je 2021. godine nagrađen Nobelovom nagradom za otkriće receptora za dodir i temperaturu.
Karta koja može promijeniti medicinu
Patapoutianov tim želi napraviti detaljan 3D prikaz živčanih puteva koji prenose informacije iz tijela u mozak – poput toga kada trebamo jesti, piti ili disati brže. Dok vanjski osjeti poput vida i sluha već dugo imaju svoje „karte“ u mozgu, unutarnji osjeti do sada su ostajali neistraženi.
„Interocepcija je poput tihe pozadinske melodije koja održava život“, objašnjava Patapoutian. „Sada po prvi put imamo priliku vizualizirati tu simfoniju.“
Ova bi nova karta mogla imati golem značaj za razumijevanje i liječenje brojnih poremećaja. Mnoge kronične bolesti – od anksioznosti i depresije, do sindroma iritabilnog crijeva, astme i srčanih aritmija – povezane su s poremećenom komunikacijom između tijela i mozga. Ako znanstvenici uspiju otkriti gdje točno ta komunikacija „puca“, mogli bi otvoriti vrata potpuno novim terapijama.
Kako osjećamo ono što se događa unutra
Interocepcija funkcionira kao unutarnji radar. Specijalizirani receptori u organima bilježe promjene – primjerice u razini kisika, tlaku, temperaturi ili šećeru u krvi – i te informacije putem živaca šalju u mozak. Ondje ih centri u moždanoj kori i moždanom deblu tumače te automatski prilagođavaju funkcije tijela: ubrzavaju puls, pojačavaju disanje ili izazivaju osjećaj gladi.
Zanimljivo je da ta mreža djeluje ne samo fiziološki, nego i emocionalno. Osobe s pojačanom sviješću o interoceptivnim signalima često imaju dublje emocionalne reakcije, dok kod onih s oštećenom interocepcijom može doći do osjećaja „odvojenosti“ od tijela ili emocionalne ravnodušnosti. Zbog toga istraživanje interocepcije otvara i nova pitanja o vezi između tijela i psihe.
Budućnost medicine: tijelo i mozak kao cjelina
Ako ovaj projekt uspije, znanstvenici će po prvi put imati kompletan atlas unutarnjih osjetila – svojevrsnu kartu autoputa između organa i mozga. Takvo razumijevanje moglo bi dovesti do preciznijih dijagnostičkih metoda, ranog prepoznavanja bolesti i personaliziranih terapija koje djeluju na razini živčanih signala, a ne samo simptoma.
Patapoutian i njegov tim vjeruju da će njihovo otkriće promijeniti način na koji razmišljamo o zdravlju:
„Kad shvatimo kako mozak razgovara s tijelom, moći ćemo pronaći nove načine da ponovno uspostavimo ravnotežu – bilo da se radi o srcu, plućima ili emocijama“, kaže Patapoutian.
Zahvaljujući ovom istraživanju, ideja da naš mozak „osjeća“ tijelo možda više neće biti metafora, već znanstvena činjenica koja spašava živote.
