UK zabranila nove dozvole za istraživanje nafte i plina!

UK ZABRANILA ISTRAŽIVANJA FOSILNIH GORIVA: Ujedinjeno Kraljevstvo postalo je prvo veliko gospodarstvo koje je odgodilo nova istraživanja fosilnih goriva, potvrđujući da se više neće izdavati dozvole za bušenje nafte i plina u Sjevernom moru. Evo detalja…

Britanska vlada je 26. studenoga 2025. službeno potvrdila da neće izdavati nove dozvole za istraživanje novih ležišta nafte i plina u Sjevernom moru — potez koji je Greenpeace proglasio povijesnim i međunarodnim primjerom klimatskog vodstva.

Vlada u dokumentu nazvanom North Sea Future Plan navodi da će se postojeća polja upravljati do kraja njihove životne dobi, dok će novi kapaciteti biti dopušteni samo ako se vežu uz postojeću infrastrukturu, odnosno bez novih istražnih bušenja.

Što to znači u praksi?

Odluka formalno zatvara vrata istraživanju novih nalazišta, ali otvara »prozore« za tzv. tiebacks — projekte koji povezuju manja nalazišta s već postojeće platforme i infrastrukture. To znači da kompanije mogu dobiti dozvole za dodatnu proizvodnju ako ona ne zahtijeva novo istraživanje i bušenje na netaknutim lokacijama. Kritičari upozoravaju da upravo takvi izuzeci mogu omogućiti značajnu dodatnu proizvodnju, što umanjuje klimatski učinak najavljenog »zabrana« ako se ne kontrolira strogo.

Ekonomija i politika odigrale su važnu ulogu u odluci: nova shema financiranja i poreznih mjera — uključujući nastavak posebnog poreza na izvanredne profite u sektoru do 2030. — trebala bi osigurati državni prihod dok se industrija preusmjerava prema obnovljivim izvorima i očuvanju radnih mjesta u regijama koje ovise o Sjevernom moru. U Vladinom dokumentu stoji i paket mjera za potporu radnicima i lokalnim zajednicama kako bi prijelaz bio »pravedan i organiziran«.

Reakcije: od oduševljenja do opreza

Ekološke organizacije su odluku pozdravile. Greenpeace je izjavio da je ovo «početak kraja nafte i plina u zemlji» i nazvao potez »globalnim klimatskim vodstvom«. Slično su reagirali i međunarodni aktivistički krugovi, ocjenjujući promjenu kao važan signal za druge velike gospodarstva.

S druge strane, predstavnici industrije i neki analitičari poručuju oprez: omogućavanje bušenja u vezi s postojećim poljima i novi modeli plaćanja (kao primjerice prijelaz s Energy Profits Levy na novu shemu) mogu ublažiti udar na opskrbu i prihode — ali i produžiti razdoblje fosilne proizvodnje. Novinari i dio stručne javnosti ističu da će konačni učinak ovisiti o tome kako će se pravila primjenjivati i tumačiti u nadolazećim licencnim procesima.

Zašto je ova promjena važna za svijet i Hrvatsku?

Kao prvo, UK je najveće svjetsko gospodarstvo koje je javno objavilo politiku nedavanja novih dozvola za istraživanje — time postavlja presedan koji bi mogao potaknuti slične poteze u drugim zemljama (ili ih barem učiniti politički prihvatljivijima). Kao drugo, politika nametnuta u jednoj od vodećih energetski razvijenih država snažno šalje signal investitorima: budući rast u energetskom sektoru bit će u obnovljivim izvorima i infrastrukturi, a ne u novim fosilnim projektima.

Za Hrvatsku, članicu EU i zemlju s vlastitim interesima u energetici, poruka je jasna: prijelaz ne znači samo ekološku nužnost već i ekonomski izazov i priliku. Investicije u vjetar, sunce, vodik i tehnologije za skladištenje energije mogu postati prioriteti za regionalne politike i strateška ulaganja. Također, trgovinske i energetske veze s državama koje se brzo odmiču od novih fosilnih projekata trebaju se promišljati dugoročno.

Što pratiti u narednim mjesecima?

Ključno će biti praćenje detalja provedbe North Sea Future Plan: koliko će striktno nadležna tijela primjenjivati pravilo o zabrani novih istraživanja, kako će se definirati »povezivanje s postojećom infrastrukturom« te hoće li regulatorne uprave ograničiti veličinu i učinak tieback projekata. Također, važno je pratiti kako će se razvijati programi potpore radnicima i lokalnim zajednicama, te hoće li politika potaknuti ubrzanje ulaganja u obnovljive izvore u Britaniji i izvan nje.

Na međunarodnoj razini, COP procesi i reakcije drugih velikih proizvođača fosila (npr. Norveška, SAD, Kanada) pokazat će je li odluka Velike Britanije izolirani potez ili početak šire globalne dinamike prema ograničavanju novih istražnih aktivnosti.

Odluka Ujedinjenog Kraljevstva predstavlja kombinaciju političke hrabrosti i kompromisa: zaustavljanje novih istraživanja je jasan signal klimatske ambicije, no iznimke za projekte vezane uz postojeću infrastrukturu i detalji provedbe pokazat će koliko brzo i učinkovito svijet može »zatvoriti vrata« fosilnoj eri. Za čitatelje i donositelje odluka u regiji, pravi izazov je kako taj signal pretvoriti u lokalnu i regionalnu priliku — za radna mjesta, tehnologiju i sigurnu energetsku budućnost.