U prosincu 2025. u Europi prvi puta su električna vozila prodavanija od benzinaca
ELEKTRIČNA VOZILA PRVI PUTA DOMINIRAJU NAD BENZINCIMA U EUROPI: U prosincu 2025. prodaja potpuno električnih automobila (BEV) u Europskoj uniji prvi je put prestigla prodaju benzinskih automobila. Evo kakve su konkretne brojke i što to znači za budućnost tržišta automobila u Europi…
U europskoj autoindustriji dugo se čekao “trenutak preokreta” – onaj u kojem električni automobili prestaju biti niša i preuzimaju glavnu riječ. Čini se da se upravo to dogodilo u prosincu: prodaja potpuno električnih automobila (BEV) u Europskoj uniji prvi je put prestigla prodaju benzinskih automobila. Riječ je o simboličnoj, ali i vrlo konkretnoj prekretnici: u prosincu su BEV-ovi dosegli oko 22,6% udjela, dok su benzinski automobili bili na oko 22,5%.
Na razini cijele godine, slika je još jasnija: električni automobili sve snažnije “grizu” udio, dok benzin i dizel klize prema dolje. Prema podacima koji se oslanjaju na industrijsku statistiku, BEV je u 2025. u EU dosegnuo približno 17% udjela, a benzinski automobili su osjetno pali u odnosu na prethodnu godinu.
I premda hibridi i dalje drže najveći dio tržišta (kao “prijelazna tehnologija” za mnoge kupce), prosinački rezultat pokazuje da je psihološka granica probijena: električni pogon više nije samo “sutra” – on je, barem povremeno, i “danas”.
Prosinački preokret: brojke koje mijenjaju narativ
Prosinački skok električnih automobila nije došao iz vedra neba. EU tržište već mjesecima pokazuje postupno pomicanje prema elektrifikaciji: do studenoga 2025. BEV je bio na oko 16,9% udjela u registracijama u EU, uz rast u odnosu na godinu ranije, dok su hibridi ostali najpopularniji izbor. No prosinac je tradicionalno mjesec “velikog finala” – završavaju se poslovne nabave, aktiviraju se akcije i isporuke, a dio kupaca tempira kupnju zbog modelskih godina i poticaja. U takvom okruženju, malo snažniji potisak može biti dovoljan da se dvije linije na grafu konačno presijeku.
Važno je, međutim, čitati prosinačke brojke bez euforije: činjenica da je električni udio tek za dlaku prešao benzinski pokazuje koliko je utrka tijesna. Ali u tržišnom smislu, to je upravo ono što preokreti jesu – ne “revolucija preko noći”, nego trenutak kada trend postane nepovratan. U 2025. je, prema izvješćima, benzinski segment u EU nastavio padati, a dizel je dodatno izgubio tlo pod nogama.
Zašto se trend ubrzao: cijena, ponuda, politika – i Kina
Tri su glavna razloga zbog kojih je elektrifikacija u Europi ušla u novu fazu.
Prvo, ponuda je postala ozbiljnija. Europski proizvođači ušli su u “drugu rundu” električnih modela: širi izbor, bolji doseg, brže punjenje i manje kompromisa u odnosu na klasične automobile. To se vidi i u činjenici da se rast ne događa samo u jednoj državi, nego na razini cijele Unije.
Drugo, regulatorni pritisak i ciljevi emisija i dalje guraju industriju. EU je već zacrtao smjer prema prestanku prodaje novih automobila s emisijama u budućim godinama, a rasprave o mogućem “popuštanju” pravila samo dodatno naglašavaju koliko je tranzicija politički osjetljiva. Istodobno, čak i kad se pravila prilagođavaju, proizvođači teško mogu ignorirati trend: ulaganja u električne platforme već su napravljena, a bez volumena prodaje računica postaje neugodna.
Treće, konkurencija iz Kine mijenja dinamiku. Kineske marke (poput BYD-a i drugih) ulaze s agresivnijim cijenama i bržim ciklusima razvoja, a europski proizvođači odgovaraju ubrzavanjem lansiranja i pritiskom na troškove. Reutersova priča (preuzeta u više medija) jasno spaja prosinački rekord s jačanjem tržišne borbe – i to ne samo tehnološke, nego i cjenovne.
U tom kontekstu vrijedi spomenuti i jednu “neočekivanu” lekciju s ruba Europe: Turska se u 2025. približila EU prosjeku udjela električnih automobila (oko 16–17%) zahvaljujući poreznim poticajima i strukturi trošarina – dokaz da politika cijena i ukupni trošak vlasništva mogu dramatično ubrzati prihvaćanje, čak i kad motiv nije primarno okolišni.
Što slijedi 2026.: manje euforije, više “normalizacije”
Ako je 2025. bila godina u kojoj je električni pogon u EU demonstrirao snagu, 2026. bi mogla biti godina u kojoj se tržište “hladi” – ali na višoj razini nego prije. Bloomberg je početkom 2026. upozorio da će rast vjerojatno nastaviti, ali sporijim tempom, između ostalog zbog neizvjesnosti oko poticaja i širih ekonomskih uvjeta. To ne znači povratak unatrag; više znači ulazak u fazu u kojoj električni automobili postaju uobičajen izbor, a tržište se počinje vrtjeti oko detalja: cijene, opreme, mreže punionica, jamstava i vrijednosti pri preprodaji.
Na globalnoj razini, trend je još širi. Međunarodna agencija za energiju (IEA) u svojim analizama ističe da je udio električnih automobila u svijetu već dosegnuo razine “jedan od pet”, a projekcije za sredinu desetljeća idu i prema četvrtini svih prodanih automobila, uz snažan utjecaj Kine. Na stranicama Our World in Data, koje se oslanjaju na IEA podatke, navodi se da je globalni udio električnih automobila u novoj prodaji u 2024. već bio iznad 20%. Drugim riječima: Europa nije usamljeni otok – ona je dio vala koji se prelijeva iz Azije prema ostatku svijeta, ali s vlastitim pravilima igre.
A prosinac 2025.? On će ostati zapisan kao trenutak kad je, makar za jednu decimalu, Europa prvi put rekla: “Elektrika je ispred benzina.”
