Laboratorij bez ljudi: Japan pušta robote da sami rade medicinske pokuse

MEDICINSKI LABORATORIJI BEZ LJUDI: U Tokiju je otvoren laboratorij u kojem pipete, uzorke i inkubatore više ne dodiruju ljudske ruke. Desetak robota preuzima mukotrpne medicinske pokuse, a cilj je ambiciozan: do 2040. stvoriti golemu robotsku znanstvenu infrastrukturu koja radi gotovo neprekidno.

Na kampusu Yushima Instituta znanosti u Tokiju pokrenut je Robotics Innovation Center, istraživački prostor u kojem roboti izvode biomedicinske pokuse bez istraživača koji bi stalno bili fizički prisutni u laboratoriju.

Deset robota u laboratoriju bez stalnog osoblja

Riječ je o jednom od najzanimljivijih primjera sve jačeg spajanja medicine, robotike i umjetne inteligencije: strojevi s dvije ruke prenose reagense, rukuju laboratorijskom opremom, otvaraju uređaje s nadziranom temperaturom, prate tijek pokusa i obavljaju postupke poput uzgoja stanica.

Službena misija centra jest razviti budućnost u kojoj roboti potpomognuti umjetnom inteligencijom autonomno i pouzdano izvode eksperimentalne postupke. Institut navodi da takav pristup može povećati učinkovitost istraživanja, poboljšati kakvoću podataka i smanjiti probleme ponovljivosti, koji su već dugo jedan od izazova u znanostima o životu.

U središtu sustava nalazi se i Maholo LabDroid, humanoidni laboratorijski robot namijenjen preciznim i dugotrajnim pokusima. Robotics Innovation Center već je izgradio i optimizirao protokole za područja poput sekvenciranja nove generacije, proteomike, organoida i kulture stanica.

Zašto znanost želi robote u laboratoriju?

Prednost robotskog laboratorija nije samo u brzini. U biomedicinskim istraživanjima i najmanja razlika u načinu rada može promijeniti rezultat. Kada se isti pokret, ista količina reagensa ili isti raspored uzgoja stanica ponavlja stotinama puta, umor i ljudska pogreška postaju stvaran problem. Roboti, za razliku od ljudi, mogu ponavljati isti postupak satima, noću i vikendom, uz jednaku preciznost.

To je osobito važno u području regenerativne medicine i rada sa stanicama. Japanska agencija za znanost i tehnologiju ranije je izvijestila da je istraživačka skupina razvila robotsko postrojenje za obradu stanica u sterilnim uvjetima te pokazala da humanoidni robot može sudjelovati u pripremi stanica za klinička istraživanja, uključujući rad s induciranim pluripotentnim matičnim stanicama.

Sličan smjer potvrđuju i novija znanstvena istraživanja autonomnih laboratorija. U časopisu Scientific Reports 2025. opisan je sustav koji spaja robotiku i umjetnu inteligenciju kako bi samostalno vodio ciklus od uzgoja i obrade uzoraka do mjerenja, analize i stvaranja hipoteza.

Do 2040. čak 2.000 robota?

Planovi u Tokiju daleko nadilaze sadašnjih desetak strojeva. Prema izvještajima japanske novinske agencije Kyodo, koje su prenijeli međunarodni mediji, Institut znanosti u Tokiju želi do 2040. proširiti sustav na približno 2.000 robota. Ambicija je da oni ne obavljaju samo rutinske postupke, nego da uz pomoć umjetne inteligencije sudjeluju u gotovo cijelom istraživačkom lancu — od postavljanja hipoteza do provjere rezultata.

Takav razvoj mogao bi promijeniti svakodnevicu znanstvenika. Umjesto višesatnog pipetiranja, pranja opreme i nadzora inkubatora, istraživači bi više vremena mogli posvetiti osmišljavanju pokusa, tumačenju rezultata i postavljanju novih pitanja. No otvaraju se i nove dvojbe: tko odgovara kada autonomni sustav pogriješi, kako se provjerava kvaliteta podataka koje proizvodi robot i hoće li laboratoriji budućnosti trebati manje tehničara, ali više stručnjaka za robotiku, podatke i umjetnu inteligenciju?

Japan na ta pitanja pokušava odgovoriti u praksi. Zemlja se suočava sa starenjem stanovništva i smanjenjem znanstvene radne snage, a upravo to ravnatelj centra Keiichi Nakayama ističe kao jedan od razloga za razvoj autonomnih eksperimentalnih platformi.

Laboratorij bez ljudi zato nije samo tehnološka atrakcija. On je najava drukčijeg modela znanstvenog rada: manje oslonjenog na iscrpljujuću ručnu rutinu, a više na suradnju istraživača, algoritama i strojeva koji mogu raditi onda kada čovjek više ne može — ili ne mora.